Vrhunski luksuz bez betona, stakla i čelika, praktički pod vedrim nebom. To je novi trend u kampovima, tj. glampovima kako su takvi kampovi nazvani zbog količine glamura koju nude.
Odmor u doticaju s prirodom odavno više nije šator na travi, europski zaljubljenici u prirodu u mnogim kampovima – pa i u hrvatskima – već desetljećima uživaju puni komfor, uključujući bazene, wellnesse, fitnesse, odlične restorane...
Glamping je stepenica više, a uskoro će ga prigrliti i hrvatska legislativa. U pripremi je izmjena pravilnika o kategorizaciji kampova, koja će akceptirati i taj krik mode u najzelenijem dijelu turističke ponude. Pojedini domaći kampovi, poput, recimo, porečke Lanterne, Bi-Villagea u Puli ili Solarisa u Šibeniku, nisu čekali da se to pitanje prvo papirnato riješi, pa su dio prostora prepustili glamping smještaju; klimatiziranim dnevnim i spavaćim sobama, kuhinjama i kupaonicama pod šatorskim krilom, de luxe drvenim kućicama i sl.
Jučer je i ministar turizma Anton Kliman posjetio jedan takav objekt, kamp Lanterna u Poreču, koji ima pravo malo glamping selo s bazenom za glampiste i sedam luksuznih šatora sa po dvije sobe, kupaonicama s wellness tušem, maksimalno opremljenim kuhinjama, satelitskim TV-om... Investicije tu ne staju.
– U Lanternu ćemo uložiti oko 87 milijuna kuna kako bismo digli kategoriju na četiri zvjezdice – otkriva Željko Kukurin, predsjednik uprave Valamar Riviere, koja u dizanje kvalitete objekata ukupno investira 262 milijuna kuna.
Gosti sami beru jagode
Investicije u takve kampove itekako se isplate. Što je objekt kvalitetniji, lakše se puni, a kupce lako nalazi i glamping. Većina od oko 1,4 milijuna Hrvata, koliko ih ljetuje na Jadranu, međutim, ne pokazuje previše zanimanja za kampiranje. Među dva i pol milijuna gostiju u našim kampovima, domaćih bude nepunih sto tisuća.
Istina, glampiranje nije jeftino. Za najam jadranskih glamping objekata na jednu noć treba između 150 i 350 eura. No, može se dobiti i kamp-kućica za četvero na dan za tridesetak eura.
Kako god bilo, Hrvati nisu brojni ni u najbližem nam pravom glamping objektu na Bledu, Green Resortu Garden Village, ali domaćini s potražnjom problema nemaju. Otvoren je 2014., a na osam tisuća četvornih metara šest je glamuroznih šatora i drvenih kućica na stablu, devet šatora na samom molu i dva apartmana s jacuzzijem za ukupno 74 gosta.
Zelenilo je dio i interijera, a resort ima i sustav za grijanje te stanice za punjenje električnih automobila. Sauna je u obliku ptičjeg gnijezda, kade su drvene, a tu je i ekološki vrt u kojem gosti mogu ubrati jagode, maline, salatu, rajčice... Sve to samo je dio ekskluzivne ponude koja je vlasnicima lani donijela oko 6500 noćenja. I to po unosnim cijenama: najam je kućice na drvetu, recimo, za jednu noć 290 eura, a velikog, luksuznog šatora 340 eura.
Ekološki i samoodrživ
Za razliku od hrvatskih kampova, u ovom slovenskom mogu se pohvaliti da im većinu gostiju čine upravo domaći gosti (Slovenci čine 18 posto posjetitelja). Slijede Belgijci (12%), Britanci (11%), Amerikanci (10%) te Nijemci (7%), a hrvatskih je turista skromnih dva posto.
– Nadamo se da će ih u budućnosti biti više – kaže slovenski poduzetnik, vlasnik Borut Kelih.
– Prije nekoliko godine ovdje je sve bilo zapušteno, obraslo zemljište. Odlučili smo se za ekološki resort jer se sve više ljudi želi na odmoru povezati s prirodom. Nastojimo da cijeli objekt bude samoodrživ što je više moguće, i energetski i u prehrani naših gostiju. Dvije uspješne sezone koje su za nama pokazuju da smo donijeli dobru odluku – kaže Kelih.
U kamping udruženju Hrvatske zadovoljni su što se novi ministar turizma odlučio na izmjene pravilnika o kategorizaciji kampova i poručuju da je “modernizacija i liberalizacija poslovanja te osuvremenjivanje hrvatskog turističkog proizvoda nužnost”. Napominju, međutim, da glamping ne znači uvijek da glamour i kamping idu zajedno. Ovaj relativno novi turistički proizvod u 95 posto slučajeva podrazumijeva vrhunski luksuz, ali može značiti i suprotno, ekstremni manjak luksuza.
– Pod glampingom se razumijevaju i neklasični oblici kampiranja poput noćenja u šatoru drvene konstrukcije na stablu, iznad potoka ili jezera, u velikim drvenim bačvama, prilagođenim betonskim cijevima, kaubojskim kočijama itd. Puno je toga prepušteno mašti i dovitljivosti domaćina, što će nakon izmjena pravilnika biti jednostavnije implementirati u kampove – kaže Adriano Palman, direktor Kamping udruženja.
>>Smještajni objekti iz Hrvatske među najboljima u svijetu
