Izvanbračne veze

Prevara je u Hrvatskoj u vrhu razloga za razvod, ali dvije trećine brakova ipak prežive nevjeru

nevjera
Foto: Robert Anić/PIXSELL
25.04.2016.
u 23:15

Odvjetnik Silvije Hraste dodaje da sud više ne ulazi u pitanje preljuba niti se on po zakonu utvrđuje kod razvoda braka za razliku od 60-ih i 70-ih kada preljubnik koji je skrivio poremećenost bračnih odnosa nije mogao zatražiti razvod. S obzirom na liberalizaciju društva, je li monogamija samo pitanje izbora pojedinca?

 Dok se u nekim dijelovima svijeta preljub kažnjava kamenovanjem do smrti, u zapadnoj civilizaciji preljub je odavno protjeran iz sudnice i danas je kao jedan od najčešćih razloga za raspad braka ili veze neiscrpni predmet istraživanja sociologa i psihologa, koji bilježe veliki porast nevjere. Šezdesetih i sedamdesetih i u Hrvatskoj su se preljubom bavili suci, a danas im ne pada na pamet baviti se nečijom nevjerom niti po zakonu trebaju. Liberalizacija društva donijela je i to da je danas mnogo veća vjerojatnost da će se mnogi u nekom trenutku života zateći u emocionalnom ili seksualnom trokutu. 

Zaljubljenost i nevjera

Psihologinja dr. Ana Kandare Šoljaga kaže da istraživanja ukazuju da je nevjera u tolikom porastu da današnji mladi parovi ne bi trebali razmišljati o tome hoće li se s problemom privlačnosti prema nekom drugom morati u životu nositi, nego kada.

– U našoj kulturi, koja se ne razlikuje od Zapada, partnerova izvanbračna veza gotovo uvijek je veliki udarac i u vrhu razloga za razvod. Nekad je nevjera samo zadnji čavao u lijesu njihova braka. Ne samo da im je partner uživao u seksualnim odnosima s drugom osobom, nego im je i lagao i izdao ih. Mnogi koji nisu doživjeli izvanbračnu vezu partnera ili partnerice (ili nisu za to saznali) tvrde da bi ga tada odmah izbacili iz kuće ili bi sami otišli. No kad se to dogodi obično to ne učine. Dvije trećine brakova ipak preživi izvanbračnu vezu jednog ili oboje partnera – kaže psihologinja prof. dr. Dubravka Miljković.

Odvjetnik Silvije Hraste dodaje da sud više ne ulazi u pitanje preljuba niti se on po zakonu utvrđuje kod razvoda braka za razliku od 60-ih i 70-ih kada preljubnik koji je skrivio poremećenost bračnih odnosa nije mogao zatražiti razvod. S obzirom na liberalizaciju društva, je li monogamija samo pitanje izbora pojedinca?

– Monogamija je stvar osobne odluke i rada na sebi i odnosu. Što se tiče našeg mozga, moguće je osjećati ljubav i privrženost prema bračnom partneru i istovremeno osjećati zaljubljenost prema nekom drugom. Osjećaj da nam se netko drugi svidio, pa čak i da smo se zaljubili u drugu osobu nije nevjera ako ne počnemo graditi odnos s tom osobom. Nevjera traži neki oblik realizacije odnosa. Emocionalna nevjera ima sve bitne sastojke za nevjeru, osim što odnos nije postao seksualan. Nevjeru ne određuje spolni čin, nego stvaranje intimnog odnosa između dvoje ljudi kojim se narušava obveza vjernosti i ekskluzivnosti odnosa u prethodno uspostavljenom odnosu – govori dr. Kandare Šoljaga.

– Teško je povjerovati da ti se jednom kad si u braku više nitko neće svidjeti i da se ti više nikome nećeš svidjeti. Neki će se uspjeti (samo)kontrolirati pa će sve ostati na sviđanju, a neki će učiniti i korak dalje (i sve one iduće) – slaže se i prof. Miljković.

Nekad bolje ne priznati 

Pisac i sociolog Bruno Šimleša smatra da se preljub ne događa slučajno.

– Ne postoji mogućnost da je u vezi ili braku sve u najboljem redu i da dođe do preljuba. Ne znači da ta veza nije imala kvaliteta, ali je sigurno bilo problema. Treća osoba ne pojavljuje se na horizontu ako dvije osobe koje su u vezi ne ostave prostora za nju. I karakter je važan jer gotovo sve veze imaju neke probleme, ali neki ljudi ih odluče riješiti, a neki bi se samo odmorili od njih ili pretvarali da ne postoje pa treće osobe dođu kao idealno rješenje te zamršene situacije – kaže Šimleša.

Porast nevjere, govori dr. Kandare Šoljaga, dogodio se zbog lake i jeftine dostupnosti interneta na kojem se otvaraju prilike za nevjeru kao nikad dosad u povijesti. Drugo, ističe, žene su se počele izjednačavati u nevjeri s muškarcima pa je nevjernih muškaraca 60%, a žena 40%. Preljub preživi mnogo brakova i veza, drži Šimleša, jer se većina njih ne prizna. 

Od onih koji priznaju nevjeru rijetki to uspiju prevladati. Dok osoba koja je počinila preljub ne preuzme odgovornost i promijeni se, taj odnos, smatra Šimleša, ne može biti uspješan. Iako istraživanja pokazuju da priznanje nevjere povećava šansu da će brak biti spašen, s druge strane većina svjetskih stručnjaka, kaže dr. Kandare Šoljaga, slaže se da je nevjeru ponekad bolje ne priznati, posebno ako je prevareni imao problema s kontrolom ljutnje, alkoholom ili je psihički nestabilan. •

>> Zajedno su bili od djetinjstva, a varao ju je 59 godina, koliko su proveli u braku

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije