Za najčešće novodijagnosticiranu zloćudnu bolest u Hrvatskoj – rak debelog i završnog crijeva (kolorektalni karcinom) – uvriježilo se mišljenje da je to bolest starih ljudi pa "imamo vremena" reagirati, možemo ignorirati simptome koji ukazuju na bolest jer "nema šanse da je rak", a na nacionalni program probira odazvat ćemo se "kad dođe vrijeme". Istina, ovaj se karcinom, od kojeg godišnje u prosjeku kod nas oboli oko 3600 osoba, od čega je oko 60 posto muškaraca, češće pojavljuje kod osoba starije životne dobi. No valja naglasiti da je gotovo petina oboljelih mlađa od 50 godina. Prema posljednjim podacima, u 2021. godini od kolorektalnog raka u Hrvatskoj je umrlo 2102 osoba. Po smrtnosti od zloćudnih bolesti rak debelog crijeva kod nas je drugi najčešći uzrok smrti od karcinoma, iza raka pluća.
– Ožujak je mjesec svjesnosti o raku debelog crijeva, ali s obzirom na problematiku, nije dobro da sve stane samo na tom mjesecu. Jer u Hrvatskoj je porastao apsolutni broj oboljelih. Zabrinjava to što se jako malo ljudi javlja na programe probira. Jedan od razloga je i taj što su u pitanju muškarci stariji od 65 godina, a oni su dosta teško dohvatljiva skupina. Drugi razlog može biti strah od dijagnoze i strah od kolonoskopije. Nadam se da će ti strahovi proći jer je jako bitno da se dijagnoza jako rano postavi, kad je izlječivost 95 posto u sljedećih deset godina. I zbog toga su programi probira jako bitni. Osim toga, stadij u kojem se "hvata" karcinom u Hrvatskoj i u ostatku EU nisu toliko različiti tako da vjerojatno postoji prostor poboljšanja u ostalim aspektima liječenja. Bilo bi to dobro popratiti i praćenjem kvalitete i vremenom koje je potrebno između pojave simptoma i dobivanja termina kolonoskopije ili faza unutar obrade i liječenja. U većini zemalja EU kolorektalni karcinom je kronična bolest, što znači da se od njega ne bi trebalo umrijeti – kaže dr. med. Iva Kirac, spec. kirurške onkologije i abdominalne kirurgije na Klinici za tumore KBC-a Sestre milosrdnice.
Otkrije li se probirom krv u uzorku stolice, potrebno je obaviti vizualni pregled, najčešće kolonoskopiju
Dr. Kirac članica je tima Instituta za gastroenterološke tumore (IGET), udruge struke i pacijenata koja nastoji kroz promociju dijaloga o problemima vezanim uz svjesnost, dijagnostiku, liječenje, rehabilitaciju i palijativu unaprijediti kvalitetu usluga i života oboljelih od malignih bolesti gastroenterološkog sustava. Stoga IGET organizira savjetovališta, tribine, besplatne radionice – od onih za studente medicine na kojima ih pripremaju kako će oboljelome uopće reći da ima rak, a da on ne potone i ne čuje ništa što mu poslije govorite, do onih za oboljele na kojima ih podučavaju koje sve vrste stoma postoje i kako ih pravilno postaviti, kako pripremati zdrave obroke, preko terapija glazbom, slikanjem, odlaskom na koncerte, galerije, muzeje...
– Cijeli je koncept da bolnica nije tvornica nego da postane, kao u staroj Grčkoj, mjesto na kojem možeš zacijeliti na više načina, a ne samo mehanistički – da hrana sliči na nešto jestivo, da postoje stvari za koje se možeš uhvatiti, poput glazbe. Probali smo 'razbiti' zidove klinike i to što se svi boje raka. Kad bismo išli administrativno, to ide presporo, na primjer, još smo 2015. u Klinici za tumore tražili psihologa, a 2023. imamo samo konzilijarnog, iz Vinogradske. Osjećali smo se zbog toga dosta loše, a onda smo shvatili da nijedna onkološka ustanova u Hrvatskoj nema psihologa koji radi samo za nju. No udruge nude psihološku pomoć. Mi smo 'povukli' profesoricu Ljubicu Uvodić Vranić koja jednom mjesečno napravi radionicu za neki aspekt. Sandra Pavić Drašković, koja je preživjela kolorektalni karcinom, drži radionice o prehrani. Ona je nakon liječenja prešla na frutarijanstvo. Ne preporučujemo nužno takve ekstreme, ali nam se sviđa način na koji objašnjava zašto voće i kako je sebi sve posložila. Uglavnom, nastojimo kroz udrugu pacijente što bolje rehabilitirati. Sve se to, nažalost, smatra nadstandardom, a mi mislimo da to nije nadstandard, već potreba – rekla je dr. Iva Kirac.
Dr. med. Iva Kirac, spec. kirurške onkologije i abdominalne kirurgije u Klinici za tumore KBC-a Sestara milosrdnica
Prevencija
- održavanje normalne tjelesne težine
- ograničenje konzumacije duhanskih proizvoda i alkohola
- zdrava prehrana i ograničenje konzumacije crvenog mesa i mesnih prerađevina
Simptomi raka debelog crijeva:
- probavne smetnje koje traju više od nekoliko dana (proljev, zatvor ili osjećaj da se crijevo ne isprazni u potpunosti)
- stolice koje su oblikom uže nego inače
- krv (ili svijetlocrvena ili vrlo tamna) u stolici
- rektalno krvarenje sa svijetlocrvenom krvlju
- česti bolovi uzrokovani stvaranjem plina, nadutost, sitost ili grčevi u trbuhu
- gubitak težine bez poznatog razloga
- osjećaj umora (slabost i zamor)
