Od raskoši balova i plesa pod krinkama, preko oduševljenja koje izaziva pogled na zaprege i alegorijska kola, ludovanja na ručno rađenim ‘karićima’ po opatijskim nizbrdicama, do prerušavanja, buke zvončara, poljupca ‘črnega vraga’ i fašničkih zabava na samoborskom trgu – karnevali su vrijeme kada je sve i svakome dopušteno, tjedni u kojima se hladnoća i zima tjeraju na što originalniji način.
Neka gori Pust!
“Karnevali prekidaju svakodnevicu, a takvi otkloni nisu stihijski, naprotiv, uvjetovani su tradicijom, očekivani i predviđeni kalendarom”, zapisao je Ivan Lozica u knjizi “Hrvatski karnevali”, vodiču kroz tradiciju maškaravanja od juga, preko neizbježnog Lastovskog poklada, Baranjske buše, Pusta na Buzeštini, Paške robinje, Radoških mačkara, Donjokaštelanskog krnjevala...
Karnevalistima se oduvijek mililo baviti i politikom pa tako Pust, glavni krivac za sva zla i loše što se dogodilo od prošlog karnevala, vrlo često nosi ime nekog političara ili mu barem nekim detaljem nalikuje. Vrijeme je to i kad se iz kuhinja šire mirisi, jer za ples, hodanje i sve što karneval nosi valja se dobro ‘podmazati’ iznutra baš koliko i urediti izvana. Kuha se kupus, repa, suho meso, kobasice...
Takva su jela dopuštena sve do posljednjeg karnevalskog dana kad se pripremaju slasne i masne pokladnice, krafne, kroštule... A nakon pokladnog utorka slijedi Čista srijeda, Pepelnica, početak korizme i posta te odbrojavanje do Uskrsa.
Nikad nije prekasno
Oživi li putnik i avanturist u vama, još je uvijek dovoljno vremena da se zaputite do Samobora, odvedete djecu na maškaranu povorku u Opatiju, pustite da vas ponese riječka karnevalska povorka i ‘kušne’ zvončarski vrag... Prilika ima i za povoljna putovanja do Zaljeva anđela ili barem jedan dan do neodoljive Serenissime.
>>Ljubav je u zraku, karneval je na ulici, popust je na Mondu
