Sirija

Sirija - zemlja kontrasta smještena na raskršću civilizacija

sirija
17.01.2010.
u 19:15

Putujući Sirijom proživjet ćete barem trenutak iz “Tisuću i jedne noći”, a gdje god krenuli pratit će vas bajke o kraljevima i princezama

Zemlja u kojoj će se pred vama, “scenu po scenu” izmjenjivati najrazličitiji krajolici; od polja pšenice i pamuka preko bogatih vinograda i maslinika, do palminih oaza i livada prepunih oleandra. Tisućljetni spomenici, arheološka nalazišta, impozantni dvorci, citadele i usnuli gradovi pričaju slavnu povijest čak 34 različite civilizacije. Takvo raskršće kultura ostavilo je dubok trag na arhitekturi i kulturnim spomenicima te podarilo Siriji naziv “zemlja kontrasta”.

Mirna oaza usred bliskog istoka

Sirijska Arapska Republika nalazi se na istočnoj obali Sredozemnog mora, u jugozapadnoj Aziji na Bliskom istoku. Na zapadu graniči s Libanonom, na sjeveru s Turskom, na istoku s Irakom, na jugu s Jordanom, na jugozapadu s Izraelom, a morska granica dijeli ju od otočne države Cipar. Zemlja je to od 18 milijuna stanovnika koji žive na 185.180 km2. Kada ju promatramo geografski možemo ju podijeliti na četiri regije – sjeveroistočna plodna nizina, plato, obalno i planinsko područje na zapadu, centralna ravnica te pustinja i stepa na jugoistoku. Obilježava ju rijeka Eufrat koja teče iz Turske prema Iraku te prolazi kroz Siriju u dužini od 600 km stvarajući uz svoje obale najpovoljnije uvjete za život. Sirija spada među najmiroljubivije i prijateljski raspoložene zemlje Bliskog istoka. Stopa kriminaliteta iznimno je niska, a teroristički napadi strani su pojam. Unatoč tome, njena turistička vrijednost još uvijek nije dovoljno prepoznata te je po tom pitanju vrlo daleko od turistički mnogo snažnije razvijenog Jordana i Egipta. Odlučite li se uputiti prema Jordanu, za koji i mnoge naše agencije nude organizirane aranžmane, svakako imajte u vidu barem jednodnevni izlet prema Damasku i Palmyri koji će vam već sami mnogo otkriti o prekrasnoj sirijskoj kulturi.

Neopterećeni i susretljivi

Sirija je nadaleko poznata i kao raj za šoping pa su tako cijene odjeće, nakita i namještaja u velikom broju slučajeva višestruko niže nego u Hrvatskoj. Sirijci su pak poznati kao iznimno ljubazni domaćini, osobito otvoreni prema strancima, pa će na gotovo svakom koraku do vas dopirati riječi “ahlan wasahlan” što znači “dobro došli”, a u svom domu smatrat će vas svetim bićem i oličenjem povjerenja. Stoga se nemojte čuditi ili sumnjičavo odbijati učestale pozive na šalicu čaja kojom će vas nuditi gotovo svi, od beduina do uličnih prodavača. Na kraju će vam riječima “ma assalamah” još jednom ljubazno poželjeti da pođete u miru. Apsolutna većina stanovništva su Arapi, dok ostatak uglavnom čine Kurdi i Armenci. Po religijskom sastavu najbrojniji su sunitski muslimani, dok šijitskih muslimana ima oko 12%, a kršćana 9-10%. Najveći grad je Damask s populacijom od 1,934.000 stanovnika. Najveća manjina su nearapski Kurdi, kojih ima nešto više od 6 % i žive uz granicu s Turskom, te Armenci koji uglavnom žive u velikim gradovima. Službeni jezik je arapski, ali se u nekim područjima govore kurdski i turski. Prosječna plaća u državnoj službi doseže do 2000 kuna, što nije mnogo, ali je kupovna moć velika. Službeno je nezaposlenost u Siriji oko 12 posto, no mnogi rade na crno, s obzirom da porezni sustav nije jasno definiran.

Za naše pojmove cijene su povoljne pa tako npr. već za jednu kunu možete dobiti kilogram kruha. Kada govorimo o industriji turizma i popratnim uslugama, treba imati na umu da je cjenkanje nužno jer će vas spasiti od pretjeranih iznosa, osobito za suvenire. S obzirom na to da je Sirija većinom muslimanska zemlja, potrebno je poštovati pravila odijevanja i ophođenja u javnosti, što znači da se od žena očekuje komotna odjeća koja prekriva većinu tijela, dok su marame oko glave nužne samo prilikom ulaska u džamiju. Za vrijeme svetog mjeseca ramazana treba izbjegavati pušenje, jedenje i pijenje na ulici. Homoseksualnost je ilegalna, dok se šverc drogom kažnjava najradikalnijim kaznama.

 

Veza sa susjedima

Kopnenim putem do Sirije se može doći preko Libanona, Turske, Jordana, Iraka, a prijelaz preko granice s Izraelom ne preporučuje se. Jedina otvorena granica na prijelazu za Irak nalazi se južno od Abu Kamala na krajnjem istoku zemlje. Do Jordana se može doći preko dvije granice, one u Nasibu i Deraai. Iz Damaska postoji nekoliko dnevnih autobusa koji voze u glavni grad Jordana Amman, za koje je potrebno unaprijed rezervirati kartu, s obzirom na to da je potražnja iznimno velika. Do Ammana je moguće doći i popularnom željeznicom – Hijaz. Jordansku vizu najviše se preporučuje nabaviti na samom graničnom prijelazu. Iz Damaska se lako stiže i do Bejruta, ta su dva grada odlično povezana autobusnom vezom. Bejrut je autobusnom vezom također povezan i sa sirijskim gradovima Aleppo i Lattakia. Najpouzdaniji granični prijelaz s Turskom je Bab al-Hawa, a najpouzdanija veza je ona iz turske Antakye za grad Aleppo te Damask i Lattakiju. Osim autobusa dobra veza je i tjedni vlak koji povezuje Aleppo s Istanbulom. Glavni sirijski internacionalni aerodrom nalazi se u okolici Damaska te je svakodnevno povezan s brojnim gradovima na Bliskom istoku, u Europi, Aziji i Africi. Gradovi Aleppo i Lattakia također imaju internacionalni aerodrom, koji se većinom koristi za domaći i čarter-promet te tjedni let domaće kompanije Syrianair u Kairo.

 

Glavni grad Damask najstariji je naseljeni grad na svijetu, naseljen oko pet tisuća godina. Grad obiluje iskopinama i starim spomenicima te brojnim džamijama. Atmosfera starog dijela Damaska sa živopisnim trgovinama i tržnicama na otvorenome (sukovima) podsjeća na one iz “Tisuću i jedne noći”. Centralno mjesto tog prenatrpanog i bučnog grada je veličanstvena džamija Ummayyad. Dvorište džamije svojevrsna je “špica” za rani večernji izlazak, ali ne na piće nego na molitvu i druženje. Rijeke posjetitelja obilaze mauzolej i dotiču grob velikog vojskovođe Saladina, jednog od najvećih heroja muslimanskog svijeta, čije su bitke s križarima i osvajanje Jeruzalema prikazane u filmskom hitu “Kraljevstvo nebesko”. Drugo je obvezno mjesto posjeta bazilika Ivana Krstitelja, također u sklopu džamije. Sadašnja džamija kroz svoju je tisućljetnu povijest bila i hram pretkršćanskih bogova, potom istodobno kršćanska i muslimanska bogomolja, te na kraju džamija koju obilaze pripadnici raznih vjera. Najpoznatija gradska tržica je Hamidieh, a vrijedna posjeta je i palača Azem, jedna od najekskluzivnijih palača na Orijentu, s bogatim etnografskim muzejom, te Nacionalni muzej gdje se mogu vidjeti izlošci azijske, grčke, rimske, bizantske i islamske umjetnosti. U Damasku ćete naići i na brojne luksuzne restorane koji su odlična mješavina istočnoga i zapadnoga, a imat ćete i izvrsne prilike za šoping na brojnim tržicama i u trgovinama. Suveniri su posvuda jednaki – od tradicionalnog nakita, stakla, bronce, keramike, sagova, drvenih stolića ukrašenih sedefnim mozaikom do ručno tkanih jastuka, zastora, torbi i tradicionalnih haljina. Cjenkanje je neizbježno!

Sirijski broj dva

Dok je Damask uvijek slovio kao sveti grad, sjedište vladara i domovina stranaca, Aleppo ili kako ga još nazivaju Halab poznat je kao sirijski “drugi grad” i najpoznatije središte trgovine još od doba Rimljana. Glavna crta grada svakako su njegove osebujne arapske tržnice prenatrpane ljudima i dobrim raspoloženjem. Grad je svakako najjednostavnije obići u konjskoj zaprezi. Damask posjeduje i međunarodni aerodrom na koji redovito slijeću zrakoplovi poznatih kompanija kao što su Air France, KLM i Lufthansa. Najbrže se od aerodroma do centra grada stiže taksijem, a vožnja traje otprilike 20 minuta, uz cijenu od oko 500 sirijskih funti (otprilike 56 kuna). Najpoznatija gradska željeznička postaja je “Baghdad”, a nalazi se u području Al-Aziziah, 1,5 km od centra grada. Odavde vlakovi za Lattakiju voze nekoliko puta dnevno, dok vlakovi za Damask, Homs i Hamu također prometuju nekoliko puta dnevno. Vlakovi su kvalitetni pa se putovanje njima, ponajprije zbog ljepote krajolika, svakako preporučuje. Tjedno je moguće uhvatiti i vlak za Teheran u Iranu.

Ugođaj manjih gradova

Možda jedan od najatraktivnijih sirijskih gradova – Hama – specifičan je po rijeci Orontes koja prolazi kroz sam gradski centar stvarajući predivne vrtove u okolici. Grad, istina, ne vrvi nekim značajnijim kulturnim znamenitostima, no želite li malo predaha od razgledanja svakako svratite barem na jednodnevni odmor od užurbane slike ostalih sirijskih gradova. Gradić Hama također je odlična polazišna točka za izlete prema dvorcu Crac des Chevaliers te “Mrtvim gradovima”. Treći po veličini grad Homs poznat je kao glavno sirijsko središte kršćanstva. Kaže se da tamo žive najsusretljiviji stanovnici Sirije, a uz gostoljubivost, Homs svakako pruža i mnogo više, od prekrasno uređenih vrtova do živopisnih ulica s brojnim kafićima i štandovima s hranom i suvenirima. Živopisna Lattakia nije tipičan sirijski grad. Već samim pogledom na prolaznike shvatit ćete da tamo vlada jedan sasvim drugačiji koncept ponašanja i oblačenja. Grad je najmanje konzervativan u Siriji i najviše usmjeren prema zemljama Zapada. Stoga, tražite li zabavu na putu kroz Siriju svakako zastanite u tome lučkom gradu.

Neizostavni dio puta

Najzvučnija turistička atrakcija Sirije svakako je povijesni lokalitet Palmyra. Taj sirijski biser u srcu pustinje proteže se na više od 50 hektara, a krase ga čudesni sklopovi hramova, kolonada i tornjeva. Jedno od najimpozantnijih mjesta Istoka gotovo je nepromijenjeno od dana kada ga je utemeljila arapska kraljica Zenobia. Nalazi se u središnjem dijelu zemlje, oko 220 km sjeveroistočno od Damska. “Dvorac iz snova” – Crac des Chevaliers drugi je najvažniji adut sirijskog turizma, izoliran od svega, misteriozan i pomalo nestvaran, sigurno će vas barem na trenutak vratiti u razdoblje bajki! Stoga na putu iz Damaska za Hamu obavezno zastanite i otkrijte zašto ga se svrstava među najljepše svjetske dvorce.

 

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije