Idemo na sjever Šibensko-kninske županije. Izlazimo iz grada i spajamo se na magistralu u smjeru Zadra, ali 20-ak kilometara dalje na rotoru skrećemo ulijevo za Tisno. Spuštamo se prema moru oštrim zavojima uživajući u pogledu na najrazvijeniji dio hrvatske obale. Pogled puca na otočiće Maslinjak, Hrbošnjak, Čavlin, Čerigul, Dužac, Bisagu te Dražemanski Mali i Veli. Negdje u daljini je i otok Kaprije.
Gotovo da nema uvale u kojoj nije usidrena kakva luksuzna jahta ili jedrilica.
Stižemo u Tisno, općinu s nešto više od 1200 stanovnika. Mjesto se nalazi na Tišnjanskom poluotoku, a dijelom na otoku Murteru. Tjesnac po kojem je Tisno dobilo ime širok je samo 38 metara i on dijeli otok Murter od Tišnjanskog poluotoka.
U Tisnome srećemo poznatog sladoledara Valentina Adilija, koji je prije desetak godina postao planetarna zvijezda zbog “Facebook-sladoleda”. Međutim, njegov gastroizum nije zaživio budući da mu je pismo poslala kompanija Marka Zuckerberga s prijetnjom tužbe zbog povrede autorskih prava.
Ispred Valentinova objekta uvijek je gužva, njegovi sladoledi nadrealno su dobri pa je gospodin Adili jedva uspio porazgovarati s nama kako bi nam kazao da se špica sezone, prema njegovu izračunu, još nije dogodila, a i pitanje je hoće li se ponoviti brojke iz godine 2020., za koju smo svi smatrali da nijedna iduća neće biti lošija od nje.
Bijeli kamen i svježa riba
Tišnjanskim mostom prelazimo na otok Murter i vozimo se sedam kilometara do Betine.
Ovaj najveći i kopnu najbliži otok šibenskog arhipelaga naselili su još stari Iliri u prethistorijsko doba. Povijesni kontinuitet održan je i tijekom vladavine Rima, o čemu svjedoče ostaci naselja Colentuma između Betine i Murtera. Brojne ruševine rimskih ljetnikovaca, freske i mozaici razasuti su po kopnu i moru.
Ovo mjesto u cijelosti je zaštićeno kao spomenik kulture. Ne treba se uopće pitati zašto. Cijelo naselje sagrađeno je u bijelom kamenu, a kalete, uličice, stabla agruma i masline te miris svježe ribe Betini daju nespornu autentičnost i stopostotan mediteranski kolorit.
Nekoliko sati u Betini trudili smo se pronaći barem opušak na ulici, ali nije nam pošlo za rukom. Sve je bijelo i čisto, a zrake sunca čistom moru daju čudesnu modru boju. Glavna betinska šljunčana plaža puna je gostiju.
Da je Betina ipak najpoznatija po svojoj zaštićenoj drvenoj brodogradnji, svjedoče i grupice turista koje obilaze središnju luku i fotografiraju “Cicibelu”. Nakon više sugestija otišli smo do prekrasnog Muzeja betinske drvene brodogradnje.
– “Cicibela” predstavlja betinsku gajetu koja je prevozila težake tijekom Drugog svjetskog rata u izbjeglištvo u El Shatt tajnim noćnim plovidbama do Kornata, gdje ih je čekao veći brod. Betinski su težaci zbog opreza i straha od dušmanina svake noći potapali “Cicibelu”, trpajući u nju kamenje – kaže nam voditeljica muzeja Mirela Bilić.
Vodi nas dalje po muzeju, čiji je osnivač Općina Tisno i koji se nalazi u staroj obiteljskoj kući koju je nasljednica po korektnoj cijeni ustupila Općini kako bi zaštitila betinsku priču i ostavila je budućim generacijama.
Nije party-destinacija
Muzej je izvanredan, a u njemu se može iz prve ruke naučiti sve o betinskoj brodogradnji, mukama težaka i mučnoj povijesti ovdašnjih ljudi. Tu su i audiovizualni sadržaji za djecu koji na zabavan način educiraju najmlađe.
Što se kulturnih sadržaja tiče, muzej je najvažniji dio Betine, ali pošto je cijelo mjesto zaštićeno, baš svaka kuća, dvor ili konoba ima svoju mikropovijest o kojoj možete pročitati na izvješenim tablama.
Turizam se ovdje odvija mirno. Betina nije party-destinacija, gosti iz cijele Europe odsjedaju u apartmanima čije se cijene za jednu noć kreću oko sto eura.
U središtu mjesta nekoliko je restorana u kojima se u originalnom ambijentu i po razumljivim cijenama mogu kušati najvažniji mediteranski specijaliteti.
Spomenik Bogorodice jedinstven je u Europi
Tisno, općina kojoj administrativno pripada Betina, kao što rekosmo, nalazi se na istoimenom poluotoku, a mostom je povezano s otokom Murterom. Tisno se nalazi na oko 25 kilometara od Šibenika i oko 50 kilometara od Zadra.
Riječ je o urbaniziranom mjestu s lijepim kamenim kućama, crkvicama te povijesnim i kulturnim znamenitostima. Stanovništvo se tu od davnina bavi poljodjelstvom, posebno maslinarstvom i vinogradarstvom. Turizam se u Tisnome počeo razvijati dvadesetih godina prošlog stoljeća. Tisno je poznato i po svojim brojnim povijesnim znamenitostima koje svjedoče o njegovoj dugoj i burnoj prošlosti.
Svakako razgledajte crkvu sv. Martina, romaničku građevinu s kraja 11. stoljeća. Vrijedi posjetiti i župnu crkvu sv. Duha. To je najstarija crkva u Tisnome, sagrađena 1548. godine. Tu se nalazi ranogotički kip Bogorodice s djetetom – jedinstven je u Europi jer je unikat obložen srebrom i zlatom. Kao i u gotovo svakom dalmatinskom mjestu, tako se i u Tisnome za ljetnih mjeseci, ali i cijele godine organiziraju brojne fešte, kulturne i gastronomske manifestacije. Osim po svojim brojnim spomenicima, Tisno je poznato i po svojim predivnim šljunčanim i pješčanim plažama, a mnogo sportskog sadržaja bit će po guštu i najzagriženijim rekreativcima.
Biti ce dobra sazona ovoga lita!