Prije 23 godine, nakon još uvijek poznatog ''austrijskog vinskog skandala“ (tj. antifriza u vinu), osnovana je Vinska akademija. Isprva kao gradišćanska/burgenlandska, i kao institucija te pokrajine, prerasla je u općeaustrijsku, danas i u svjetsku vinsku činjenicu. Bio je to jedan od odgovora na njihovu golemu vinsku krizu: jedan od izlaza iz bila je i edukacija, obrazovanje i vinara i svih drugih sudionika u vinskim poslovima.
Dr. Josef Pepi Schuller, dugogodišnji direktor Akademije, Gradišćanski Hrvat, postao je prvi austrijski Master of Wine – najprestižnija je to titula koja se može postići među najvrsnijim vinskim znalcima. Čak 11 godina bio je jedini, sada su mu se priključila još dvojica Austrijanaca. Na žalost, iz Hrvatske nema još nikoga na vidiku, ali nema ni u Sloveniji ni u Italiji nikoga, kaže Pepi. U svijetu ih je sada samo 300. Velik razvoj čitave priče nastao je prije nekoliko godina kada su svoje tečajeve osim na njemačkom počeli voditi i na engleskom. Danas im doslovce iz čitava svijeta, i iz Indije i Kine, dolaze studenti, godišnje održe 850 seminara sa 15 do 17.000 polaznika, a tečajeve su preselili i u Švicarsku, Mađarsku... Od lani i u Beču, u slavnoj palači Hofburg, s najvećim i najskupljim vinskim podrumom na svijetu – vrijednim 25 milijuna eura – održavaju tečajeve.
Cijena tečaja s kušanjem najskupljih vina na svijetu tamo je 6000 eura. Inače, od kandidata za Master of Wine čak ih 90 posto ne završi školu. Obično traje od tri do osam godina, uglavnom četiri do pet. S radom te Akademije, ali i s raznovrsnim vinom, vinarima i vinarijama Burgenlanda i njihovim domorodnim sortama upoznali smo se na stručnom putovanju koje je organizirala agencija za Austrijski vinski marketing. Sudjelovali su vođa puta Željko Suhadolnik, glavni urednik Svijeta u čaši, Ivo Kozarčanin i Vito Andrić, specijalizirani vinski novinari, i Mario Meštrović, istaknuti zagrebački sommelier.
>>U EU ne možemo s prošekom jer Talijani već imaju svoj prosecco
