Ivana Brlić Mažuranić

Prva žena koja je postala članica JAZU, a ni četiri prijedloga za Nobela nisu joj donijela nagradu

Tako je Ivana na neki način odustala od pisanja drugog dijela romana koji je bio skiciran u četrdesetak zadnjih stranica, štoviše bile su predviđene i ilustracije koje je izradio Vladimir Mažuranić mlađi, sin Ivanina brata Darka.

Nakon smrti Aleksandra, s kraljicom Marijom Karađorđević razgovarala je na hrvatskom, a njezinu sinu preporučila ‘Šegrta Hlapića’

U Zagrebu se sastajala sa samom zagrebačkom elitom – grofovima, slikarima, glumcima, profesorima, znanstvenicima i liječnicima.

Oporuku je počela pisati u isto vrijeme kada je prvi put predložena za Nobela

Ivana je vjerojatno osobno na crteže Krste Hegedušića napisala komentar “nevalja!”. No sačuvala ih je, a kasnije joj je, nakon susreta, Hegedušić, kao student, pisao pismo. Ivana je u mladome Krsti prepoznala buduće vodeće ime hrvatskog slikarstva

Kako su nastali i u legendu je dignuli “Šuma Striborova”, “Potjeh” i “Palunko”

Do kraja lipnja u novom velikom projektu Večernjeg lista predstavit ćemo dvanaestero Hrvata koji su svojim znanstvenim, umjetničkim, izumiteljskim i drugim dostignućima mijenjali svijet. Nakon Ruđera Boškovića, Fausta Vrančića, sv. Jeronima i Nikole Tesle, u deset nastavaka predstavljamo Ivanu Brlić-Mažuranić

A. G. Matoš je Ivani predvidio literarnu sudbinu velikog Andersena

Do kraja lipnja u novom velikom projektu Večernjeg lista predstavit ćemo dvanaestero Hrvata koji su svojim znanstvenim, umjetničkim, izumiteljskim i drugim dostignućima mijenjali svijet. Nakon Ruđera Boškovića, Fausta Vrančića, sv. Jeronima i Nikole Tesle, u deset nastavaka predstavljamo Ivanu Brlić-Mažuranić

Pisala je pisma svojoj djeci dok su bila kod bake, učila ih jezike, pričala im priče i smišljala pjesmice

Do kraja lipnja u novom velikom projektu Večernjeg lista predstavit ćemo dvanaestero Hrvata koji su svojim znanstvenim, umjetničkim, izumiteljskim i drugim dostignućima mijenjali svijet. Nakon Ruđera Boškovića, Fausta Vrančića, sv. Jeronima i Nikole Tesle, u deset nastavaka predstavljamo Ivanu Brlić-Mažuranić

Dužnosti supruge i majke jače od literarnih snova

Mlada je Ivana udajom ušla u obitelj koja je od kraja 18. st. sudjelovala u svim važnijim zbivanjima

Ivana Brlić Mažuranić: Još je kao djevojka shvatila sve o spisateljstvu

Putne bilješke tinejdžerica Ivana počela je 13. travnja 1889. u čekaonici zagrebačkog kolodvora...

Priče o dvanaest Hrvata koji su mijenjali svijet

- Vodili smo računa da budu zastupljeni hrvati iz različitih područja - kazao je Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista

Od Zagorke do Marije Jambrišak zahvaljujući kojoj Hrvatice studiraju