Još je prije više od deset dana jedna od čitanijih vijesti u zapadnim medijima bio toplinski val koji je zahvatio prostor od Sredozemlja do Sjevernog mora. Temperature ovog prvog ovogodišnjeg toplinskog vala prelazile su 30 stupnjeva Celzijevih u svim većim gradovima od Londona to Pariza. Jasno, nije ništa neobično da temperature ljeti prijeđu 30 Celzija kroz dulje periode, ali ovaj je val stigao neuobičajeno rano za što se razlog nalazi u klimatskim promjenama koje su ga od srpnja i kolovoza pomakle prema lipnju.
Gradske fontane kao spas
Pri tome su u dijelovima Španjolske i Francuske temperature prosječno bile i za 10 Celzijevih stupnjeva više od uobičajenih za taj dio godine, što je potvrdila i Svjetska meteorološka organizacija u Ženevi. Otponac za val ovakvih vijesti bio je petak 17. lipnja kada je proglašeno upozorenje od toplinskog udara za 18 milijuna stanovnika Francuske. Toplinski je val bio zahvatio oko trećinu te zemlje pa je proglašena i opasnost od šumskim požara na prostoru od Pireneja sve do južnih pariških arondismana. Novinske su agencije emitirale snimke turista koji su se rashlađivali po fontanama oko Eiffelova tornja koje su se izmjenjivale s onima sa sredozemnih plaža. U Francuskoj je situacija krajnje ozbiljna jer ta zemlja ima loših iskustava s toplinskim udarima. Jedan takav 2003. godine ubio je više od 15.000 žitelja i gostiju te zemlje. A sada je toplinski val stigao i do nas. Za niz je hrvatskih gradova ovih dana proglašen drugi stupanj upozorenja, što znači da je opasnost vrlo velika. Klimatologa dr. sc. Krešu Pandžića zamolili smo da nas uputi u uzroke i moguće posljedice lipanjskog velikog povećanja temperature.
– S gledišta uže struke (gledano statistički) toplinski val predstavlja neprekidno razdoblje u kojem maksimalne dnevne temperature zraka na nekom području prelaze određenu vrijednost koja ovisi o godišnjem dobu, geografskom položaju te svrsi zbog koje se toplinski val promatra, na primjer zbog utjecaja na svakodnevni komfor ljudi i njihovo zdravlje. U umjerenim geografskim širinama sjeverne polutke, kojim pripada područje Republike Hrvatske, promatranje toplinskih valova (uzastopnih dana s maksimalnom dnevnom temperaturom zraka iznad kritične vrijednosti) svakako je ljetno razdoblje osobito druga polovica lipnja, srpanj i kolovoz. Važna su barem tri obilježja toplinskog vala: njegov intenzitet označen iznosom temperature zraka, dužina trajanja izražena uz pomoć broja uzastopnih dana s maksimalnom temperaturom zraka iznad kritičnog praga te čestinom pojave toplinskog vala na primjer tijekom ljetne sezone. Osobno sam uključen u recentno istraživanje toplinskih valova na istočnoj obali Jadrana koje je inicirao tim stručnjaka sa Sveučilišta u Splitu pod mentorstvom prof. Darka Koračina. Za tu svrhu koriste se povijesni podaci maksimalnih dnevnih temperatura zraka za meteorološke postaje u Rijeci-grad, Split-Marjan i Dubrovnik-grad za dugogodišnje razdoblje 1961. – 2018. godine. Od sredine 1980-ih sva tri obilježja doživjela su porast: intenzitet, čestina (učestalost) i duljina trajanja, kaže dr. Pandžić. Nastavlja kako se razlike u tim obilježjima, prije i nakon 1980-ih, mogu dijelom pripisati recentnom globalnom zatopljenju kojem je “kumovao” čovjek.
Bilo i 20-ak ugodnih ljeta
– Nažalost, projekcije globalnog klimatskog zatopljenja do kraja 21. stoljeća pokazuju da je područje Sredozemlja, jugoistočne Europe pa tako i Republike Hrvatske, izdvojeno kao “klimatski” rizično zbog izraženijeg porasta površinske temperature (zraka i mora) u toplijem dijelu godine nego ostatak Europe za sve promatrane klimatske scenarije. Prema spomenutom istraživanju na istočnoj obali Jadrana od ukupno 58 godina 20-ak ljetnih sezona nije imalo niti jedan toplinski val, 20-ak je imalo samo jedan toplinski val, 10-ak ljeta je imalo tri toplinska te nekoliko slučajeva s 4, 5, 6 ili 7 toplinskih valova. Najčešći su toplinski valovi kraćeg trajanja dok su duljeg trajanja sve rjeđi tako da nije zabilježen niti jedan val duljine 10 dana, što ne mora značiti da se neće pojaviti (treba voditi računa da kritični prag za toplinski val različit za svako mjesto), objašnjava ovaj naš znanstvenik ističući kako drugi razlog može biti atmosfersko makrostrujanje koje je prepoznato kako na sjeverno-atlantsko-europskom području (tzv. sjeverno-atlantska oscilacija) te globalnija pacifičko-južnohemisferska oscilacija.
– Te oscilacije mogu također biti u izravnoj i/ili neizravnoj vezi s globalnim klimatskim zatopljenjem. Karakteristika je makrocirkulacijskih sustava da se mogu zadržavati dulje na nekom makropodručju (tzv. bloking) i tako izazivaju “srednjoročno” anomalije najčešće vidljive na podacima temperature zraka i količinama oborine. Kombinacija iznadprosječne temperature i dugotrajnijih razdoblja sa smanjenim količinama oborina u odnosu na višegodišnji prosjek mogu izazvati pojavu suše koja može imati znatne učinke na gospodarstvo i pojavu češćih i jačih šumskih požara, govori dr. Pandžić.
>> Više zelenih tema pronađite na web stranici Rezolucija Zemlja!
ljeto je toplo, i pazimo da su krastavci već kiseli!