Jučerašnji izbori za Europski parlament najvećoj su stranci HDZ-u donijeli jednak broj mandata, odnosno četiri zastupnika iz svojih redova, i u novom sazivu Europskog parlamenta. Pokazali su, međutim, i kako ova stranka, iako po rezultatu najjača, ipak ne uživa onoliku potporu birača koliko su joj kroz izbornu kampanju davala ispitivanja javnog mišljenja. Dio biračkog tijela očito su im preotele desnije opcije, prije svega Hrvatski suverenisti Ruže Tomašić i Ladislava Ilčića.
VIDEO: Prva reakcija Plenkovića nakon službenih rezultata
Povratak u sedlo
Rezultat koalicije Tomašićeve, koja je na izborima prije pet godina mandat u Europskom parlamentu osvojila na HDZ-ovoj listi, daleko je premašio onaj koji su im prognozirale ankete kroz izbornu kampanju, kao i prognozu izlaznih anketa i na kraju osvojila oko 8,5 posto glasova.
VIDEO Pogledajte veliko slavlje u stožeru Suverenista
Dodatni udarac HDZ-u ova je koalicija nanijela i u inozemstvu, gdje su na pojačanom odazivu uspjeli pridobiti gotovo 12 posto glasova. Solidan uspjeh u dijaspori polučili su i Neovisni za Hrvatsku sa 7,51 posto osvojenih glasova, čime se potvrdio trend koji su pokazali posljednji parlamentarni izbori na kojima HDZ nije uspio dobiti do tada siguran treći mandat u Hrvatskom saboru. Dio glasova na desnici u Hrvatskoj se tako i na euroizborima prelio na populističke stranke, no taj se trend ne odnosi isključivo na desnicu.
Neočekivano dobar rezultat ostvarila je i lista Mislava Kolakušića. Njegovih nešto manje od osam posto osvojenih glasova pokazuje da je nekadašnji sudac Trgovačkog suda u kampanji odabrao pametan pristup, koncentrirajući se isključivo na borbu protiv korupcije i suzdržavajući se od ideologije, koja je na koncu koštala Daliju Orešković, koja nije uspjela kapitalizirati svoj angažman na čelu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.
Da bi stvari mogle poći po zlu za velike stranke, prije svega za HDZ, pokazao je i veći odaziv birača, koji u pravilu slabi moć stranaka s jakom infrastrukturom.
No veliki odaziv nije previše koštao i SDP. Iako je ta stranka prije pet godina u širokoj koaliciji osvojila 30, a na ovim izborima tek 18,64 posto glasova, činjenica da su, nakon svih potresa u stranci, u posljednjem času uspjeli dobiti mandat više od broja koji su si sami postavili kao cilj i jednak broj mandata kao njihov najveći konkurent može im biti snažan vjetar u leđa u pripremi za predsjedničke, a potom i parlamentarne izbore.
VIDEO Bernardić je brzo održao veliki govor
Uz to, SDP se može pohvaliti “povratkom u sedlo” u svojoj nekadašnjoj bazi Zagrebu, ali i u drugim velikim gradovima. Stranka je bila najbolja i u Splitu i Osijeku te u HDZ-ovoj utvrdi Velikoj Gorici.
Među strankama mainstreama na ljevici mandat je uspjela izboriti još samo Amsterdamska koalicija, no oni će na ulazak u Europski parlament pričekati još neko vrijeme, do Brexita.
Ova je koalicija također debelo podbacila u odnosu na prognoze anketa objavljivanih kroz izbornu kampanju. Uteg im je vjerojatno bila kriza u Uljaniku, tijekom koje se IDS neprestano morao braniti od optužbi da su kao regionalna vlast dobrim dijelom krivi za propast brodogradilišta u Puli. Ove su napade pokušali anulirati forsiranjem ideoloških tema.
Cijelo vrijeme čelnici Amsterdamske svoju su koaliciju nastojali predstaviti kao jedinu istinsku branu antifašizma, no to im birači, očito, nisu honorirali u mjeri u kojoj su očekivali. Ostale stranke na lijevom centru ostale su daleko ispod izbornog praga, a za zabilježiti je jedino da je SDSS, iako nije osvojio mandat, postigao zapažen rezultat u dijaspori.
Za ovu je stranku izvan Hrvatske glasovalo 9,5 posto birača, što je bilo jasno po gužvama na biralištima u Beogradu i Subotici. Od protestnih stranaka, uvjetno na ljevici, u Bruxelles se uspio ugurati jedino Živi zid, s jednim osvojenim mandatom, ali i manjim postotkom glasova od onog s kojim su ušli u kampanju.
Za njih se odlučilo 5,66 posto birača, Iznenađujuće loš rezultat na ovim je izborima odnio Most nezavisnih lista. Iako se njihov rejting u ispitivanjima javnog mišljenja mjesecima držao između šest i sedam posto, ova je stranka jučer dobila potporu samo 4,67 posto birača i ostala ispod izbornog praga. Ovakav podbačaj nekadašnje treće snage u državi valja pripisati procesu transformacije iz političke platforme u stranku, što im birači očito nisu honorirali.
Dio birača koji je podupirao Most u vrijeme njihova najvećeg uzleta i izlaska na nacionalnu scenu vjerojatno se okrenuo Mislavu Kolakušiću, u kojem su pronašli novog političara koji će “riješiti sve probleme”.
No, Mostu je zasigurno dobrim dijelom odmoglo i svrstavanje među stranke desne provenijencije, na prostor na kojemu su se glasovi raspršili na više stranaka i lista koje su ostale ispod izbornog praga. A na ovoj strani političkog spektra prag nisu uspjeli prijeći ni Marijana Petir ni Neovisni za Hrvatsku, koji su dobili više glasova nego što su im kroz kampanju prognozirale ankete, ali ne dovoljno za mandat u Bruxellesu.
Stranka Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića u anketama je stajala bolje od Hrvatskih suverenista, no izbori su pokazali suprotno.
Neovisni za Hrvatsku sada će se tako morati suočiti s činjenicom da ih je pretekla koalicija kojoj su odbili pozive na suradnju. Birači su ih očito kaznili zbog odbijanja okrupnjavanja na desnici. Sve u svemu, izbori su pokazali kako i bez okrupnjavanja u Hrvatskoj ima prostora za desne stranke.
Uvertira za parlamentarne
Iako se dio uspjeha koji su na izborima polučili populisti na ljevici i na desnici može pripisati većem odazivu birača, posve je jasno da su ove stranke preotele dio birača stranaka mainstreama.
Pritom su najgore nastradale manje parlamentarne stranke poput HNS-a ili stranke Milana Bandića, koja ni u njegovu Zagrebu nije uspjela prijeći izborni prag.
Ove stranke stoga čeka suočavanje s gorkom istinom i pitanje hoće li im i nakon ovakvih izbornih rezultata velike partnerske stranke nuditi suradnju na budućim parlamentarnim izborima. Općenito, ove su izbore mnoge manje stranke pokušale iskoristiti kao uvertiru za parlamentarne, zbog čega su se u kampanji samo sporadično spominjale europske teme.
Većina kampanje bazirala se na nacionalnim pitanjima, a rezultati Suverenista i Kolakušića pokazuju da je upravo to ono što je dio birača želio slušati. Strankama koje nisu uspjele prijeći izborni prag sada preostaje da se pokušaju izboriti s reputacijom gubitnika, jer dosadašnja praksa pokazuje da je jedino takva reputacija ono što hrvatski birači svojim nekadašnjim miljenicima nikada ne opraštaju.
Veliki poraz Plenkovićeve politike, možda ga to malo spusti na zemlju. Da li mu je to dovoljno da shvati da bez obzira koliko gura HDZ lijevo, nikada neće dobiti glasove SDP-a?... Plenković je uspio odbiti HDZ-ove birače, a SDP je uspio aktivirati svoje... A desniji od HDZ-a, ispali su bedasti što se nisu udružili. Da su NZH i Petir ušli u koaliciju sa suverenistima, imali bi 3 mandata. To pokazuje koliko je HDZ otišao lijevo. No, netko od njih je sigurno bio trojanski konj, postavljen da razvodni glasove...