U Grenobleu je prošli tjedan održan 1. Kongres o dubokoj stimulaciji mozga organiziran od Društva za duboku stimulaciju mozga, DBS Society. I dogodilo se to u terminu kada se navršava 30 godina od prve službene operacije tom metodom nakon čega je u svijetu obavljeno 220.000 sličnih operacija. Podsjetimo, duboka stimulacija mozga je vodeća operativna metoda za bolesnike koji imaju tegobe s pokretima, najčešće se primjenjuje na onima s napredovalom Parkinsonovom bolesti. Na proslavi 30 godina prve operacije pozvani su i naši stručnjaci, prof. dr. sc. Darko Chudy iz KBC Dubrava koji je u nas prvi izveo ovakvu operaciju.
KB Dubrava je ustanova koja u svijetu ima najviše iskustva sa uporabom duboke mozgovne stimulacije kod poremećaja svijesti (vegetativnog stanja) te se u posljednje vrijeme razvila suradnja sa prof. Johnom Rolostonom, neurokirurgom sa Harwarda u Bostonu s kojim dijeli svoja iskustva. U Grenobleu je bila i prof. dr. sc. Vladimira Vuletić s KBC Rijeka. Ova naša neurologinja školovana je u uglednimn svjetskim ustanovama koje se bave dijagnostikom i terapijom Parkinsonove bolesti, distonije i drugih poremećaja pokretanja. Po školovanju i posvečenosti dubokoj mozgovnoj stimulaciji jedinstvena je u Hrvatskoj i u regiji te je bila već nekoliko puto pozvana na Medincinske fakultate kako bi educirala kolege o načinu programiranja neurostimjulatora, nedavno je boravila u Beogradu u Institutu za neurologiju gdje je pokazivala način programiranja danas vrlo naprednih neurostimulatora. Tako je zaslužna i za prvu operaciju dubokom stimulacijom mozga na KBC Rijeka prije nekoliko godina.
Posebna je počast za dvoje naših stručnjaka što su pozvani kao pozvani gosti u društvu vodećih svjetski neurologa i neurokirurga koji se bave ovom metodom. Kako nam je rekao prof. Chudy, osobita je čast bila susresti prof. Alim-Louisa Benabida kojega često zovu ocem duboke stimulacije mozga. - Bila je čast i prekrasno biti kao predavač, zajedno s odlicnim prof Darkom Chudyjem, u probranom društvu s najvećima iz metode DBS, s ocem DBS-a profesorom Benabidom i profesorom.Pollakom u Grenoblu gdje je DBS saga i pocela prije 36 godina. Slavili smo 30 godina od DBS-a u subtalamickoj jezgri koji je drugo najveće otkriće, iza levodope, u Parkinsonovoj bolesti. Koristi se za mnoge druge dijagnoze od distonije, tremora, depresije itd. Vidjeli smo mnoge naše drage prijatelje poput profesora Hariza. U Grenoblu nas se dosta okupilo iz cijelog svijeta kao jedna velika DBS obitelj, napisala je na svojem profilu prof. Vuletić. Inače, od svibnja DBS Society izdaje i svoj časopis. U prvom broju tako stoji kako primjena električne stimulacije na područja mozga radi proučavanja funkcije ili liječenja disfunkcije zanima široku znanstvenu zajednicu. Tijekom godina korištene su druge paradigme stimulacije uključujući kemijske, ultrazvučne, magnetske i svjetlosne tehnike. Većina ovih tehnika primjenjuje se u pretkliničkom području, a neke od njih se procjenjuju u kliničkim studijama.
Svi ovi pristupi dijele zajedničke ciljeve: bolje razumjeti funkciju mozga i razviti terapije za disfunkciju mozga. - Iako je DBS dugo bio jednosmjeran, više nije. Znanstvenici rade na zatvorenoj petlji, samoučećim i drugim oblicima pametnih DBS sustava. Čini se da postoji plodna suradnja između akademske zajednice i industrije, idući prema scenariju u kojem svi pobjeđuju. DBS postupak jedan je od rijetkih prihvaćenih postupaka koji uključuje ugradnju hardvera u mozak koji ne samo da omogućuje električnu stimulaciju, već i snimanje. Razumijevanje ili dekodiranje aktivnosti mozga iz dubokih struktura izazov je s kojim se suočavaju mnogi znanstvenici, pišu urednici ovog časopisa. Prof. Chudy kazao je kako je u regiji upravo Hrvatska prva počela s primjenom ove metode. - Danas smo vodeći i učimo druge pa je i poziv na ovaj događaj bio priznanje kako vodeći nisu bili Austrijanci, Mađari, Slovaci ni Poljaci. Uz Češku jedini smo mi pozvani od zemalja iz nekadašnjeg komunističkog bloka, rekao je ovaj naš stručnjak.
