Slovenija, barem sada tako izgleda, bit će najtvrđi orah u ratifikaciji hrvatskog Pristupnog sporazuma s EU. Ali, isto tako treba reći, Slovenija koristi ucjenu ratifikacijom kao pregovaračku taktiku pri rješavanju pitanja Ljubljanske banke. No ne treba olako shvatiti ni ostalih 16 država pred kojima je taj proces. Čini se kako je zamašnjak, pokrenut punom parom potkraj pregovora, stao, a vlada je, umjesto da je iskoristila trenutak i obavila što više posla, ostavljajući za kraj tradicionalno “teške” države poput Nizozemske ili Velike Britanije koje – kao i većina – čekaju jesenje izvješće o monitoringu, gubila vrijeme u nepotrebnom prkošenju Bruxellesu, od čega na kraju nije ispalo ništa. Ratifikacije su – zapele.
>>Izvor iz EK: Ljubljanska banka ne može biti uvjet za EU
U međuvremenu su se promijenile i okolnosti: kriza u Grčkoj se produbila, a neke države, Italija, Španjolska... nemaju vremena baviti se ni sobom, a kamoli Hrvatskom. Iako je riječ o crnom scenariju, vrlo lako se stvari mogu zakomplicirati tako da se slovensko inzistiranje na rješavanju bilateralnog pitanja prelomi preko koljena ratifikacije i pokrene domino efekt. Zasićenje krizom u eurozoni je značajno, proširenje se počinje promatrati kao upozorenje kako dolazi još jedna država koju će morati spašavati. Podaci o hrvatskoj ekonomiji i te kako im daju pravo za zabrinutost.
S druge strane, Europskoj komisiji je i te kako stalo da ratifikacije prođu glatko jer je, uostalom, na kocki i njezin legitimitet, pogotovu sad kad su Hrvatsku “priveli” do kraja pregovora. Neuspjeh ratifikacija značio bi i neuspjeh EK, a ona to, možemo na to uložiti i novac, neće samo tako dopustiti.
. ...odakle si....rodom....LudiHrvat