Kad se promijeni vlast, tko sve osim premijera i ministara mora očistiti radni stol i spakirati svoje stvari? HSP-ovi zastupnici predložili su odgovor u formi Prijedloga zakona o prijenosu vlasti. Prvi je to zakonski pokušaj točnog definiranja tko sve u državnim tijelima napušta dužnost zajedno s političarima koji su izgubili vlast. No Vlada je prošloga četvrtka, ne osporavajući potrebu za takvim zakonom, Saboru preporučila da ga odbije. HSP-ov je zakonski prijedlog, gledan Vladinim očima, metu dobro postavio, ali ju je promašio. Krug dužnosnika i službenika koji bi morali biti razriješeni dužnosti nakon promjene vlasti haespeovci su, prema mišljenju Vlade, zacrtali preširoko.
Predlagatelji zakona pošli su od toga da je zbog nedostatne zakonske regulative prijenos vlasti nakon 3. siječnja bio previše kaotičan.
Tko otići, a tko ostati
Predugo se nije znalo tko mora otići, a tko može ostati. U javnost se zato i danas plasiraju kontradiktorne ocjene. Na jednoj strani govori se o političkim čistkama i revanšizmu, dok na drugoj strani i dalje vlada nezadovoljstvo zbog toga jer nakon promjene vlasti nisu smijenjeni svi oni koji su ranije postavljeni - ne prema kriteriju stručnosti, nego linijom političke podobnosti ili čak nepotizma.
U Zakonu o prijenosu vlasti predlaže se da politička smjena zahvati obvezno ne samo ministre i njihove zamjenike nego i pomoćnike ministara, tajnike kabineta ministara, pročelnike i ravnatelje državnih upravnih organizacija, zamjenike pročelnika i ravnatelja, glasnogovornike u Vladi i ministarstvima, ravnatelje županijskih ureda, uprave i nadzorne odbore državnih ustanova i javnih poduzeća... Sav bi prijenos vlasti trebao biti obavljen u tri mjeseca, a nadzirao bi ga Prijelazni odbor koje bi imenovao Sabor.
Uza osnovni prigovor da je taj popis za obveznu smjenu nakon izbora preširok, u Vladi priznaju da je i s nekoliko sada vrijedećih zakona krug državnih dužnosnika postao prevelik. Zato Vlada hoće buduća zakonska rješenja usmjeravati prema tome da se u državne dužnosnike ubrajaju ministri i njihovi zamjenici te ravnatelji državnih upravnih organizacija.
Natječaji za pomoćnike ministara
Pomoćnike ministara i tajnike ministarstava, zamjenike i pomoćnike ravnatelja državnih institucija postavljati bi trebalo na temelju natječaja koji će propisati potrebnu stručnost i druge uvjete. Drugim riječima, Vlada sada hoće sve ispod zamjenika ministara postavljati po kriterijima za državne službenike. Uvidjelo se, naime, da je tako lakše osigurati normalno funkcioniranje državne uprave, bez obzira na omjer političkih snaga i rezultate izbora. A lakše je i izbjeći svađe koalicijskih partnera oko izbora kadrova.
Stručnim razlozima za odbijanje HSP-ova prijedloga treba dodati i nepisano pravilo da vlast u principu odbija prijedloge oporbe. U dopisu što ga je u povodu toga prijedloga uputila Saboru, Vlada međutim kaže da će do kraja godine sama predložiti zakon što bi napokon utvrdio tko točno dolazi u državnu administraciju prema političkim kriterijima, a tko u pravilu ostaje kako bi država normalno funkcionirala.
Deana Knežević
