Večernji list ove godine slavi svoj 65 rođendan. U šest i pol desetljeća naši su novinari ispisali oko milijun stranica, objavili smo oko 25.000 različitih izdanja. Iz naše bogate arhive, donosimo serijal priča o lokalnim herojima, ljudima koji su spasili nečiji život, o znanstvenici koji su pomaknuli granice, o pobjednicima koji su nemoguće učinili mogućim. Neke ljude koji su svojim humanim djelima stvorili te priče, uspjeli smo pronaći i par desetljeća kasnije, pa su priče o njima dobile i nastavak, no nekima od heroja s naših naslovnica, nismo uspjeli ući u trag. Možda su neki od njih baš vaši rođaci, susjedi prijatelji ili poznanici - ako ih čitajući ove životne priče prepoznate, budite naš 'joker zovi' i pišite nam na mail dojavi@vecernji.net, jer to su ljudi koji zaslužuju bar još koji napisani redak, uz jedno veliko – hvala.
Vijest da je pet organa istodobno presađeno jednom pacijentu odjeknula je krajem svibnja, a taj najnoviji uspjeh tima iz KB-a Merkur, koji je pod vodstvom prof. Stipislava Jadrijevića pacijentu presadio želudac, tanko i debelo crijevo, jetru i gušteraču, još je jedan veliki korak tog vrhunskog tima u području transplantacije organa. Multiorganske transplantacije izvode se u samo 11 europskih centara, a godišnje se u cijeloj Europi napravi deset takvih operacija, što znači da se tim s Merkura ovime svrstao u sam svjetski vrh centara izvrsnosti te vrste.
Mama dala bubreg sinu
A put prema tom vrhu utrt je prije 53 godine kada je u Hrvatskoj, a istovremeno i tadašnjoj Jugoslaviji, napravljena prva transplantacija organa. O tom, kao i o ostalim povijesnim pothvatima naših liječnika Večernjak je svoje čitatelje izvještavao svih tih desetljeća, do danas.
Krajem siječnja 1971. u Općoj bolnici “Zdravko Kučić”, današnjem KBC-u Rijeka, pod vodstvom prof. Vinka Franciskovića, prvi put transplantiran je bubreg, koji je majka dala svom 34-godišnjem sinu. Bolnica se dugo pripremala, a kako bi zahvat bio obavljen u što većem miru, napravljen je u subotu. Pet dana nakon operacije, pacijent počinje s laganim vježbama, a njegova majka već se kretala. Pacijent koji je primio bubreg 15 godina kasnije preminuo je od karcinoma jetre, ali s funkcionalnim bubrežnim presatkom.
VEZANI ČLANCI
Zagrebački hematolozi predvođeni prof. Borisom Labarom početkom osamdesetih kreću s presađivanjem koštane srži. Prvi su je put presadili u KBC-u Zagreb početkom veljače 1983. godine, 21-godišnjaku koji je bolovao od aplastične anemije. Transplantat mu je darovao dvije godine mlađi brat, koji se vrlo brzo vratio u školske klupe, dok je brat s primljenom koštanom srži još neko vrijeme ostao u bolničkoj sterilnoj komori.
Bolnice su se za ovakve zahvate pripremale po nekoliko godina, a centri koje bi tada uspostavili razvijali su se do danas i bili su poligon za izobrazbu specijalista iz čitave regije.
Krajem 2023. godine obilježena je i 35. obljetnica prve transplantacije srca u Hrvatskoj, koja je bila obavljena u KBC-u Zagreb pod vodstvom prof. Josipa Sokolića. “Riječ je o povijesnom događaju za hrvatsku medicinu, tim više što je bila riječ o prvoj presadbi srca u jugoistočnoj Europi. Od tada, tj. od 1988. u KBC-u Zagreb postojano se provodi Program transplantacije srca, a transplantacija srca obavlja se uspješno i u KB-u Dubrava od 1995. Osim transplantacijskog programa za odrasle bolesnike, u KBC-u Zagreb uspješno se obavljaju i transplantacije srca u djece”, navodi akademik Davor Miličić u svom stručnom članku u povodu te obljetnice.
Dvije godine kasnije, 1990., u istoj je ustanovi transplantirana i jetra pod vodstvom prof. Vuka Borčića. Sljedeće godine doc. Nikola Gabrić na Zavodu za oftalmologiju KB-a Sveti Duh presadio je prvu rožnicu. U ratno vrijeme, potkraj 1993. u KBC-u Rijeka izveli su simultanu transplantaciju bubrega i pankreasa kod bolesnika s terminalnom renalnom insuficijencijom, zabilježio je prof. Petar Orlić u članku “Povijest transplantacije u Hrvatskoj”. Istovremeno se u Ortopedskoj klinici Lovran počinju ugrađivati masivni transplantati kosti od umrle osobe.
U 2022. godini na Klinici za plućne bolesti Jordanovac pod vodstvom prof. Zorana Slobodnjaka krenulo se i s transplantacijom pluća.
Merkur je s transplantacijom jetre počeo 1998., tada pod vodstvom prof. Leonarda Patrlja. U proteklih 25 godina u Merkuru su napravili više od 1800 transplantacija jetre, 700 transplantacija bubrega, 220 gušterače i 4 transplantacije crijeva. Dvije godine prije ove nedavne multiorganske transplantacije, 2022. su pacijentu presadili tri organa istodobno, a taj je pacijent i danas u dobrom fizičkom stanju.
VEZANI ČLANCI
Tko je potencijalni donor
Iako posljednjih dvadesetak godina govorimo o sustavnom urušavanju hrvatskog zdravstva, kad je riječ o transplantacijama organa, Hrvatska je među najuspješnijim zemljama ne samo u Europi nego i u svijetu. Imamo jednu od najviših stopa darovanih organa među zemljama Eurotransplanta, a uspjeh prvenstveno dugujemo jakim transplantacijskim timovima u pet centara te zakonskom okviru temeljenom na pretpostavljenom pristanku. Naime, u RH je svatko u slučaju moždane smrti potencijalni donor organa, osim ako za života to izričito ne odbije. Ipak, volja obitelji uvijek se poštuje i ne ide se u eksplantaciju ako obitelj to ne odobri. Imamo mrežu bolničkih koordinatora i nacionalnu koordinaciju pa je u izvještaju za 2023. godinu zabilježeno 116 darivatelja i 300 transplantiranih solidnih organa. Transplantiran je 141 bubreg, 108 jetri, 48 srca, 12 pluća, pet gušterača te pet kombiniranih transplantacija gušterača-bubreg, dvije bubreg-jetra i jedna kombinirana transplantacija jetra-srce.
>>65 GODINA VEČERNJEG LISTA Neke ljude koji su svojim humanim djelima stvorili te priče, uspjeli smo pronaći i par desetljeća kasnije, pa su priče o njima dobile i nastavak, no nekima od heroja s naših naslovnica, nismo uspjeli ući u trag. Možda su neki od njih baš vaši rođaci, susjedi prijatelji ili poznanici - ako ih čitajući ove životne priče prepoznate, budite naš 'joker zovi' i i pišite nam na mail dojavi@vecernji.net, jer to su ljudi koji zaslužuju bar još koji napisani redak, uz jedno veliko – hvala!
