Olujno nevrijeme, praćeno jakom kišom, a ponegdje i tučom, pogodilo je jučer, poput razorne bombe, velik dio Hrvatske. Apokaliptični prizori Zagreba i Slavonije, koje je za sobom ostavio orkanski vjetar, za naše su generacije, ali i generacije naših baka i djedova, doista nezapamćeni. Ipak, to što na našim prostorima nismo vidjeli katastrofu ovih razmjera, ne znači da se ona već nije i dogodila.
Da su tornada moguća i na hrvatskim prostorima, pokazali su podaci Odsjeka Geofizike o ''umjereno razornom'' tornadu koji se dogodio davne, 1892. godine, u Novskoj. Iako je, na ljestvici intenziteta, klasificiran kao 'umjereno razoran', taj je tornado iza sebe ostavio pravu pustoš. Vjetar, čija je brzina pri tlu tada bila oko 260 kilometara na sat sa Zemlje je, tog 31. svibnja 1892., izbrisao čitavu jednu šumu - dva su vrtloga iščupala oko 150.000 stabala hrasta i bukve, čiji je promjer debla bio od 0,7 do čak 1,2 metra. Surovom snagom, tornado je, tada, udario i na željezničku postaju. Kao da su dječje igračke, isprevrtao je željezničke vagone, a jedan vagon, pun putnika, težak 13 tona, poput kutije šibica odbacio je čak 30 metara dalje od tračnica. Od 50 putnika, koji su bili u tom vagonu, troje je tada zadobilo teške ozlijede.
VEZANI ČLANCI:
Podaci o tom razornom tornadu ostali su zapisani zahvaljujući istaknutom hrvatskom geofizičaru, Andriji Mohorovičiću, koji je, na poziv tadašnje Kraljevske zemaljske vlade, napravio izvještaj s detaljnom analizom tog događaja. U tom je izvještaju Mohorovičić napisao da je strujanje u tornadu bilo ciklonalno, brzina vjetra pri tlu iznosila je oko 260 km/h, a šumu su doslovno pregazila dva vrtloga, čiji je promjer bio između 800 do 1200 metara, te 2300 metara, s izuzetno niskim tlakom zraka u središtu.
Nakon nezapamćenog tornada, koji je poharao Novsku, drugi je tornado Hrvatsku pogodio 2007. godine, kada je, u Slatini, bez krovova ostalo dvadesetak kuća, a stanovnici su, iz sigurnosnih razloga, bili bez struje.
Ovo jučerašnje nevrijeme dogodilo se gotovo na isti dan kada su, oluja i pijavica, poharali dio Medvednice. Bilo je to 22. srpnja 1973., a devet godina kasnije, 31. srpnja 1982. godine, sličan se scenarij dogodio i na području Petrinje, gdje je snažno nevrijeme, povezano također s pojavom pijavice, prouzročilo ogromnu materijalnu štetu, procijenjenu na oko 170 milijuna tadašnjih dinara. Vijesti o ovim događajima pronašli smo u Arhivi Večernjeg lista.
VIDEO Zagreb kao ratna zona: Pogledajte kako grad izgleda dan poslije nezapamćene oluje
Đe je onda bila Greta da veli hau der ju? Tada sedamdesetih su govrili da je globalno zamrzavanje. sad je u modi globalno zatoplenije.