Oblačno i kišno, a ponegdje i snježno vrijeme obilježit će veći dio ovog tjedna kontinentalne dijelove Hrvatske, dok će na Jadranu, pogotovo na južnim dijelovima, povremene padaline biti praćene suncem, pokazuju podaci Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Susnježica i snijeg danas i sutra očekuju se u Zagrebu i ostalim gradovima središnje i sjeverozapadne Hrvatske, uglavnom tijekom noći. U istočnoj Slavoniji snijega ne bi trebalo biti, tek će kiša poremetiti planove brojnim stanovnicima.
Temperature uglavnom ne bi trebale padati ispod nule. U Zagrebu će tako tek u četvrtak najniža temperatura biti -3°C, dok će najviša biti oko 10 stupnjeva. Na jugu će biti znatno toplije, pa će tako najviša temperatura u Splitu biti oko 15 stupnjeva, s porastom prema kraju tjedna.
Kišno vrijeme neće tako brzo nestati, otkriva meteorolog Zoran Vakula.
– Oborine i dalje stvaraju probleme! Prognoze za prvu polovicu travnja nisu odviše obećavajuće – ne očekuje se dugotrajno sušno razdoblje. Dapače, tjedne količine oborina u ovome će tjednu u većini Hrvatske biti veće od prosječnih, pri čemu će izraženije kiše ponovno, vrlo vjerojatno, biti u petak. U sljedećem tjednu očekuje se postupno smirivanje stanja s vodotocima, premda će kiše i dalje povremeno biti, posebice u Dalmaciji, u kojoj je najveća vjerojatnost za pozitivno odstupanje tjedne količine oborine. Više optimizma ulijevaju prognoze za treći i četvrti travanjski tjedan, jer upućuju na manjak oborina u odnosu na prosječne tjedne količine pa se valja nadati znatnijem poboljšanju stanja s vodotocima. No, i dalje je nužan oprez jer, ako slučajno i ne bude novih oborina, nevolje, nadajmo se znatno manje od postojećih, prijete od topljenja snijega u Alpama i Dinaridima – kazao nam je meteorolog Zoran Vakula nastavivši da, prema sadašnjim pokazateljima, oborina neće manjkati ni u svibnju.
A što se ožujka tiče, oborina je diljem Hrvatske bilo više nego što je uobičajeno.
– Štoviše, oborina je većinom bilo znatno više od prosjeka, a nisu rijetka mjesta gdje su zabilježene mjesečne količine kao nikada do sada u povijesti mjerenja tijekom ožujka, primjerice Bilogora, Bjelovar, Makarska, Parg, Pazin, Sisak, Split Kaštela, Varaždin i Zagreb Maksimir. A svakako valja spomenuti i ovomjesečne rekordere – meteorološku postaju Rijeka, u kojoj je izmjereno 387,7 mm oborine, te Čilipe, s čak 391,5 mm, što je blizu apsolutnog rekorda ikada izmjerenog na hrvatskim meteorološkim postajama u ožujku, bilo je to 1937. u Gospiću – 403,3 mm. Preliminarna analiza podataka dijela postaja pokazuje kako je od 1. prosinca do 31. ožujka izmjereno između 50 i 100% više oborine od višegodišnjih prosječnih količina. Laičkim rječnikom rečeno – ponegdje je bilo gotovo dvostruko više oborine nego što je uobičajeno za prošla četiri mjeseca, primjerice na postajama Zagreb Maksimir i Dubrovnik – precizirao je Vakula.
>> Pogledajte kroz prozor, padaju li i kod vas snježne pahulje?
