Još uvijek visoka cijena, prije svega zbog vrlo skupih baterija, kao i još uvijek relativno mali domet u odnosu na automobile s konvencionalnim motorima te relativno slaba infrastruktura za punjenje, najveće su prepreke da električni automobili postanu masovni proizvod na našim, ali i europskim cestama. No, u svim aspektima su svakim danom sve poželjniji, ne samo kod ekoloških entuzijasta već i kod vozača te posebno tvrtki koji u prijevozu na električnu energiju imaju svoju računicu isplativosti.
Jasno je da bi bez poticaja države kupnja automobila na struju, prije svega zbog njihove visoke cijene bila bitno otežana. Zbog toga su poticaji nužni, a Hrvatska putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost već godinama na javnim natječajima potiče kupnju električnih vozila. I to znatno, pa se za električni automobil moglo dobiti, a kako su nam potvrdili iz Fonda i ove godine je za istu svrhu osigurano 25 milijuna kuna, do 80 tisuća kuna poticaja.
Znači, električni automobil koji stoji 200.000 kuna uz 80.000 kuna državne subvencije može se kupiti za 120.000 kuna. Ako ga, pak, kupuje tvrtka za gospodarsku djelatnost, primjerice, tvrtka koja se bavi taksi prijevozom ili rent-a-car uslugama, ima pravo na 100-postotni odbitak PDV-a. Dakle, automobil koji košta 200.000 kuna uz poticaje i odbitak PDV-a praktički može platiti 80.000 kuna. Novost je što će ove godine u novom natječaju država subvencionirati i postavljanje punionica za električne automobile. Uz to, na gotovo svim javnim punionicama u Hrvatskoj se trenutačno mogu puniti potpuno besplatno.
Još uvijek je tako kod dvije najveće mreže punionica za električne automobile u Hrvatskoj, Hrvatski Telekom (HT) s njihovom mrežom puni.hr te Hrvatska elektroprivreda (HEP) svojom mrežom ELEN. U Hrvatskoj je trenutačno oko 200 javnih punionica, a nalaze se na raznim lokacijama koje su u vlasništvu različitih pravnih osoba. Od onih koja su u vlasništvu gradova ili općina, pa do zemljišta privatnih tvrtki, trgovačkih centara, kao i samih vlasnika mreže punionica poput HT-a ili HEP-a. Za sada je na većini njih besplatno punjenje, pa vlasnici električnih automobila imaju povlasticu voziti se besplatno na struju.
Dakako, neće uvijek biti tako, zasad to nisu veliki troškovi struje budući da je u Hrvatskoj trenutačno registrirano 422 električna osobna automobila (do 1.1.2018 277 i lani registriranih 145) električnih automobila i još oko 150 plugin hibrida koji se pune strujom na punionicama. Kad bi, odnosno kada će i ako će ikada električni automobili biti dominantni na cestama, zasigurno neće njihovo punjenje biti besplatno, a može se očekivati da struja neće biti ni jeftina. Ali do tada ćemo se izgleda još načekati, budući da bi tada i infrastruktura, odnosno punionice trebale biti na svakom koraku.
– Hrvatski Telekom u 75 gradova širom Hrvatske postavio je i pustio u pogon čak 120 javno dostupnih e-punionica na kojima se nalazi 165 mjesta za punjenja, a time je mreža puni.hr najveća regionalna mreža e-punionica. Usluga punjenja trenutačno se ne naplaćuje na 114 od 120 e-punionica koje je Hrvatski Telekom dosad postavio. Na njima korisnici svoja električna vozila mogu puniti besplatno, i to uz registraciju odnosnu prijavu na jedan od tri načina – putem T-RFID prepaid kartice, SMS porukom (samo za korisnike Hrvatskog Telekoma) ili putem PlugSurfing aplikacije koju je moguće skinuti na pametni telefon – kažu u HT-u.
10 stvari koje možda niste znali o Yugu: u jednom je bio bolji i od Saaba:
I HEP je od 2015. u suradnji s gradovima i ostalim zainteresiranim partnerima u rad pustio više od 50 ELEN punionica za električna vozila diljem Hrvatske.
– HEP intenzivno radi i na rješavanju međugradskog prometa. Tako se na autocestama i cestama interaglomeracija planira se postavljanje mreže brzih i ultrabrzih punionica, a te aktivnosti već se sufinanciraju kroz fondove Europske unije. Prema europskoj direktivi o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva do 2020. punionice moraju biti dostupne na svakih 50 kilometara autocesta, u svim aglomeracijama s više od 20.000 stanovnika, u svim morskim, zračnim i lukama unutarnje plovidbe, kao i na željezničkim kolodvorima. Sama usluga punjenja se trenutno usavršava i dovodi na razinu koja će omogućiti stabilan rad i naplatu. Napominjemo kako je uvođenje naplate, odnosno komercijalizacija usluge punjenja, ključni korak u daljnjem razvoju elektromobilnosti u Hrvatskoj. Trenutno se usluga punjenja na HEP-ovim punionicama ne naplaćuje, no iz sigurnosnih korisničkih razloga, potrebno se autorizirati prikladnom RFID karticom kako biste mogli započeti i završiti punjenje – kažu iz HEP-a.
Ali, u smjeru djelomične naplate usluge punjenja se već krenulo. Primjerice, na nekim se punionicama naplaćuje superbrzo punjenje od 2-2,5 kuna po kW ili prema vremenu punjenja u svrhu sprečavanja da vlasnici automobila ne ostavljaju automobile priključene na punionicu i nakon što se napune i tako zauzimaju mjesto onima koji bi se priključili i punili na punionici. Kakav je trenutačni zakonodavni okvir i stanje na tržištu, objašnjavaju nam iz Hrvatskog Telekoma.
– Trenutačno ne postoji konkretni zakon koji bi eksplicitno definirao uslugu električnog punjenja, no na temelju postojećega zakonodavnog okvira utvrđeno je da usluga punjenja potpada pod pružanje digitalnih usluga te je kao takva u potpunosti usklađena s postojećim zakonodavstvom. Hrvatski Telekom kao operator mreže e-punionica i pružatelj usluge punjenja u većini slučajeva nije vlasnik e-punionica nego ih, zajedno sa svojim partnerima, postavlja i održava za pojedinog investitora, odnosno vlasnika ili korisnika lokacije. O investitoru u konačnici ovisi hoće li uslugu punjenja naplaćivati ili nuditi besplatno. Investitori se zasad još uvijek odlučuju besplatno osigurati uslugu e-punjenja kako bi se time potakla svijest o upotrebi vozila na električni pogon, ali i stoga što ovu uslugu vide kao dodanu vrijednost ostalim uslugama koje imaju u ponudi. Odluči li pojedini vlasnik ili korisnik lokacije početi naplaćivati uslugu punjenja, HT osigurava svakome čija je punionica u našem sustavu mogućnost prelaska na sustav naplate u roku od 24 sata. Svu električnu energiju koja se potroši pri punjenju plaća investitor, odnosno vlasnik ili korisnik lokacije (ujedno i vlasnik ili korisnik elektroenergetskog priključka – kažu iz HT-a.
Dakle, operatori mreža e-punionica omogućuju vlasniku e-punionica naplatu usluga, a na njima je odluka žele li korisnicima naplaćivati punjenje. Zasad se velika većina njih ne odlučuje na naplatu, već korisnicima omogućuje besplatno punjenje. Primjerice, gradovi i općine na čijem se teritoriju punionice nalaze ili trgovački centri i druge tvrtke ispred kojih se nalaze punionice. Mogućnost besplatnog punjenja električnih automobila za to vrijeme iskorištavaju građani, ali i privatne tvrtke, primjerice, taksi službe s električnim automobilima koje se praktički mogu voziti besplatno, ako pune aute na javnim punionicama po besplatnoj tarifi).
VIDEO Stižu veće kazne za vozače
Kad bude električni auto bio jeftin standard za sirotinju onda će se plačat punionica struje za sada je električni auto koji ima viška love za bogatije i normalno da su bogataši sebi namjestili da imaju besplatno punjenje.