Srbija i Crna Gora dvije su posebne države od 21. svibnja, mada je činjenica da su one to već nekoliko godina i da, samim time, konkretnih posljedica za gospodarstvo i građane gotovo da neće biti. Sva imovina u dvije republike bit će podijeljena po teritorijalnom principu  ostat će vlasništvo republike u kojoj se nalazi.
Problemi mogu nastati kod podjele imovine u inozemstvu, odnosno diplomatskih predstavništva, mada bi većina trebala pripasti Srbiji, izjavio je ministar financija Srbije Mlađan Dinkić. S druge strane, crnogorski ministar vanjskih poslova Miodrag Vlahović kaže da je to preuranjena izjava i da ih tek očekuju razgovori o tome, jer treba imati u vidu da još nije završena ni sukcesija SFRJ.

Imovina u brojkama
Srbija i Crna Gora nemaju točan popis nepokretne imovine koja pripada Srbiji, a koja Crnoj Gori. Ustavnom poveljom predviđeno je da se ta zajednička imovina, u slučaju raspada, dijeli po principu gdje se zatekla. Ipak, Komisija za podjelu imovine odredila je što je zajednička imovina i nju čini oko 150 tisuća kvadrata. Među njima su simboli državne zajednice  Palata federacije s oko 65 tisuća kvadrata i Skupština državne zajednice. Osim njih, zajednički su i kvadrati u kojima se nalazi ministarstvo unutrašnjih poslova i pojedini zavodi  za intelektualno vlasništvo, mjere i dragocjene metale, Arhiv Srbije i Crne Gore, kao i nekoliko vila na Dedinju.
Ipak, obje države znat će ubuduće koliko novca tko ima. Ti jasni računi znače da će savezni proračun od 55 milijardi dinara, sada i formalno biti srbijanski jer je Srbija plaćala 94 posto tog proračuna, a preostalih šest posto Crna Gora, koja je plaćala neredovito. Najveći dio novaca ide za vojsku, koje je Crna Gora nadoknađivala uglavnom prodajom vojne imovine na svom području.
Još jedno veliko pitanje, značajno za gospodarstvenike, jeste i carinski sistem. Ministar financija zalaže se za carinsku uniju ne samo s Crnom Gorom, već i s Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom i Makedonijom, da bi se, kako smatra, omogućile veće strane direktne investicije. Platni promet je bio i ostat će u devizama, a izvoznici jedino neće morati prodavati devize Narodnoj banci, već će moći zadržati devize kao da trguju, na primjer,
s Austrijom i Njemačkom. Sada će i formalno srbijanski izvoz bilježiti veći rast, pošto dosad tako nije tretiran. Srbija je prošle godine u Crnu Goru izvezla robe za 340 milijuna eura, ili 8,5 posto svog ukupnog izvoza. Iz Crne Gore je, pak, uvezeno za 120 milijuna eura ili svega 1,4 posto ukupnog uvoza. Crna Gora je od Srbije kupovala prehrambene proizvode, vodu, lijekove, namještaj i otpatke željeza. Crna Gora prodaje Srbiji aluminij, željezne šipke, toplo valjanu žicu, cigarete, vino i pivo.

Kreveti u Crnoj Gori
Ni građani, prema sadašnjim najavama, ne bi trebali osjetiti posljedice za svoju imovinu: i u Srbiji i u Crnoj Gori obećavaju da je imovina sigurna i da će porezni sustav ostati isti. U Crnoj Gori ima oko 25.000 raznih nekretnina koje su u vlasništvu državljana Srbije, ili oko 100.000 kreveta, kako to računa crnogorski ministar turizma Predrag Nenezić. On kaže da je ta imovina sasvim sigurna  nema razloga da brinu ni građani, ni preduzeća i investitori koji tamo imaju imovinu.

10

PRAVNI PROBLEMI

Podstanari vam ne žele izaći iz stana? Evo što zakon kaže o tome

Video sadržaj

2

TUŽNA SUDBINA PLEMIĆKOG DVORCA

Mali grof bio je omiljen među svojim vršnjacima. U školu je dolazio kočijom. A uz ovaj dvorac veže se i jedna legenda

BABLJE LJETO

Ovih dana čeka nas ludo vrijeme. Prvo ćemo uživati i do 25 stupnjeva, a onda veliki preokret

Pričajmo o novcu

Kako vidite svoju financijsku budućnost? Ispunite anketu i budi dio velikog nacionalnog istraživanja!

Tajna uspjeha

Hrvatski lider u hibridnoj tehnologiji ostvaruje impresivne rezultate: 'Uspjeh nije došao slučajno'

HALMED privremeno obustavio distribuciju lijeka: Mogao bi biti rizičan