Srbija i Crna Gora dvije su posebne države od 21. svibnja, mada je
činjenica da su one to već nekoliko godina i da, samim time, konkretnih
posljedica za gospodarstvo i građane gotovo da neće biti. Sva imovina u
dvije republike bit će podijeljena po teritorijalnom principu
ostat će vlasništvo republike u kojoj se nalazi.
Problemi mogu nastati kod podjele imovine u inozemstvu, odnosno
diplomatskih predstavništva, mada bi većina trebala pripasti Srbiji,
izjavio je ministar financija Srbije Mlađan Dinkić. S druge strane,
crnogorski ministar vanjskih poslova Miodrag Vlahović kaže da je to
preuranjena izjava i da ih tek očekuju razgovori o tome, jer treba
imati u vidu da još nije završena ni sukcesija SFRJ.
Imovina u brojkama
Srbija i Crna Gora nemaju točan popis nepokretne imovine koja pripada
Srbiji, a koja Crnoj Gori. Ustavnom poveljom predviđeno je da se ta
zajednička imovina, u slučaju raspada, dijeli po principu gdje se
zatekla. Ipak, Komisija za podjelu imovine odredila je što je
zajednička imovina i nju čini oko 150 tisuća kvadrata. Među njima su
simboli državne zajednice Palata federacije s oko 65 tisuća
kvadrata i Skupština državne zajednice. Osim njih, zajednički su i
kvadrati u kojima se nalazi ministarstvo unutrašnjih poslova i pojedini
zavodi za intelektualno vlasništvo, mjere i dragocjene metale,
Arhiv Srbije i Crne Gore, kao i nekoliko vila na Dedinju.
Ipak, obje države znat će ubuduće koliko novca tko ima. Ti jasni računi
znače da će savezni proračun od 55 milijardi dinara, sada i formalno
biti srbijanski jer je Srbija plaćala 94 posto tog proračuna, a
preostalih šest posto Crna Gora, koja je plaćala neredovito. Najveći
dio novaca ide za vojsku, koje je Crna Gora nadoknađivala uglavnom
prodajom vojne imovine na svom području.
Još jedno veliko pitanje, značajno za gospodarstvenike, jeste i
carinski sistem. Ministar financija zalaže se za carinsku uniju ne samo
s Crnom Gorom, već i s Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom i Makedonijom,
da bi se, kako smatra, omogućile veće strane direktne investicije.
Platni promet je bio i ostat će u devizama, a izvoznici jedino neće
morati prodavati devize Narodnoj banci, već će moći zadržati devize kao
da trguju, na primjer,
s Austrijom i Njemačkom. Sada će i formalno srbijanski izvoz bilježiti
veći rast, pošto dosad tako nije tretiran. Srbija je prošle godine u
Crnu Goru izvezla robe za 340 milijuna eura, ili 8,5 posto svog ukupnog
izvoza. Iz Crne Gore je, pak, uvezeno za 120 milijuna eura ili svega
1,4 posto ukupnog uvoza. Crna Gora je od Srbije kupovala prehrambene
proizvode, vodu, lijekove, namještaj i otpatke željeza. Crna Gora
prodaje Srbiji aluminij, željezne šipke, toplo valjanu žicu, cigarete,
vino i pivo.
Kreveti u Crnoj Gori
Ni građani, prema sadašnjim najavama, ne bi trebali osjetiti posljedice
za svoju imovinu: i u Srbiji i u Crnoj Gori obećavaju da je imovina
sigurna i da će porezni sustav ostati isti. U Crnoj Gori ima oko 25.000
raznih nekretnina koje su u vlasništvu državljana Srbije, ili oko
100.000 kreveta, kako to računa crnogorski ministar turizma Predrag
Nenezić. On kaže da je ta imovina sasvim sigurna nema razloga da
brinu ni građani, ni preduzeća i investitori koji tamo imaju imovinu.
SRBIJA I CRNA GORA Što ostaje poslije razdruživanja