Operacija HEP – Ina još nije ni počela, ali to ne priječi da svakodnevno iskaču nove ideje ili zahtjevi koji bi trebali pratiti tu kompleksnu poslovnu igru.
Mostov ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović najavio je u intervjuu Večernjem listu da će Most u Saboru tražiti potporu svih stranaka kako bi se mijenjao Ustav, odnosno u njega uvrstilo da sve tvrtke koje upravljaju prirodnim i strateškim resursima moraju biti u 75-postotnom državnom vlasništvu.
Most time želi zabetonirati da su moguće samo dokapitalizacije strateških tvrtki, ali ne i privatizacije. Za promjenu Ustava potrebna je dvotrećinska većina (101 zastupnik) u Saboru, što znači da bi Mostu, uz podršku HDZ-a, bila potrebna i potpora SDP-a (tako bi bilo najkomotnije). No, nijedan od relevantnih sugovornika nije raširenih ruku dočekao tu Mostovu ideju.
Prvo, Vladimir Šeks, tvorac Ustava i HDZ-ov doajen, jasno poručuje da nije sklon izmjenama Ustava i da se Ustav ne može mijenjati kako kome sine neki hir.
– Različitim ljudima mogu na pamet pasti razne ideje, no promjene Ustava vrlo su ozbiljno pitanje. Svaka inicijativa za promjenu Ustava otvara Pandorinu kutiju, pogotovo zato što je za te izmjene potrebna podrška dvije trećine saborskih zastupnika – rekao je Šeks.
Podsjetio je da je bilo ideja da se u Ustav stave odredbe koje bi limitirale gornju granicu deficita proračuna, ili koje bi zabranile daljna zaduženja države, pa smatra da je ova inicijativa Mosta u tom stilu prijedloga.
– Prije nego što bi se pristupilo bilo kakvim promjenama, pa i ovoj o tome da tvrtke koje upravljaju strateškim i prirodnim resursima moraju biti u 75-postotnom državnom vlasništvu, potrebno je provesti temeljitu, stručnu i znanstvenu raspravu s relevantnim sugovornicima koji bi razbistrili takvu ideju – smatra Šeks.
On nije sklon izmjenama Ustava, iako bi, kaže, Ustavu bile potrebne određene korekcije, a tada bi, rekao je, važno bilo tko i što predlaže. Ni Peđa Grbin, potpredsjednik SDP-a i član saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, nije oduševljen Mostovom idejom.
– Ne namjeravam o promjenama Ustava govoriti temeljem Mostovih najava u novinama. Dosta mi je da Most kad god treba donijeti odluku koja nije popularna, baca bombe i skriva se iza drugih – rekao je Grbin.
Neka gospoda iz Mosta, nastavio je, formuliraju svoj prijedlog, objasne što žele i kako će to provesti, neka objasne koliko bi državu koštale njihove ideje, pa onda možemo razgovarati.
– Također, neka u Mostu pojasne što je s isključivim gospodarskim pojasom, što je sa smanjenjem plaća dužnosnicima na 9999 kuna, pa nakon toga neka izmišljaju nove ideje – kritičan je Grbin. Iz intervjua Mostova ministra Slavena Dobrovića, dodao je, nije shvatio da je Most protiv prodaje četvrtine HEP-a i kupnje Ine, ali čudi se izjavi Mire Bulja koji se zalaže za referendum o prodaji HEP-a.
Ustavnopravna stručnjakinja prof.dr.sc. Sanja Barić kaže pak da je Mostov prijedlog izmjena Ustava legitiman, ali da je pitanje je li to najvažnija stvar zbog koje bi trebalo mijenjati Ustav.
– Ustav je pravni i politički dokument i u tom smislu Mostov je prijedlog legitiman, u sam sadržaj tog zahtjeva neću ulaziti jer on zahtijeva stručno znanje – rekla je prof. Barić. Ona ipak smatra da postoje važniji razlozi za promjenu Ustava, poput pitanja ljudskih prava i sl., od Mostova prijedloga da u Ustav uđe da strateške tvrtke moraju ostati u 75-postotnom vlasništvu države.
– I kada je riječ o prodaji dijela HEP-a da bi se kupila Ina, pitanje je je li Ina naš nacionalni interes budući da je ključ u tome jesu li energetska budućnost, a u skladu s time i nacionalni interes, fosilna goriva ili obnovljivi izvori energije – istaknula je prof. Barić.
Ustav RH od osamostaljenja Hrvatske mijenjan je pet puta, a problem Pandorine kutije jest u tome što promjene praktički zahtijevaju konsenzus, tj. dvotrećinsku podršku u Saboru, pa jedna izmjena za sobom povlači još niz kompromisa kako bi se osigurala potrebna podrška.
Ustav je prvi put mijenjan 1997. kada je bilo potrebno izmijeniti one odredbe koje su bile uvjetovane time što je u trenutku donošenja tzv. božićnog Ustava Hrvatska još bila u sastavu Jugoslavije. Tri godine kasnije, Ustav je mijenjan jer se iz polupredsjedničkog sustava prešlo u parlamentarni, a godinu kasnije izmjenama Ustava ukinut je Županijski dom.
Godine 2010. Ustav je mijenjan zbog ulaska Hrvatske u Europsku uniju, odnosno zbog referenduma o ulasku u EU.
Budući da je Ustav dotad propisivao da je referendum na razini države uspio ako mu pristupi natpolovična većina upisanih birača, to je ublaženo tako da se na referendumu odluke donose natpolovičnom većinom izašlih birača. Ta je izmjena povukla još niz promjena Ustava te godine.
>> Dobrović: Stavljanjem HEP-a na burzu steći će se uvjeti da ojača
HDZ i SDP "komunisti stručnjaci" koji su pobili milion Hrvata i rasprodali svu državnu imovinu. Čak su prodali i državnu rezervu zlata, nekih 15.000 kg. Svu tu gamad u zatvore!