– Drago nam je da je bilten posijao toliki strah u kazališnoj zajednici u Zagrebu. Čujem da se svi raspituju što i kako, neki su se oboružali odvjetnicima, vidjet ćemo kako će to završiti. Mislim da je ideja generiranja medijske izvedbe kroz bilten prije kazališne izvedbe jako dobro napravljena – kazao nam je intendant Oliver Frljić u najavi premijere predstave “Hrvatsko glumište” u Rijeci 19. studenoga.
Pročišćena verzija
Objavljivanje današnjega, trećega po redu biltena “Hrvatskog fašističkog kazališta”, još jednoga početkom idućega tjedna i vjerojatno posljednjega nakon premijere projekta “Hrvatsko glumište” Olivera Frljića i Marina Blaževića neka je vrsta rezimea toga ciklusa. Nakon što je Slobodan Šnajder izričito zabranio korištenje svojega imena, autorski tim prihvatio je taj zahtjev.
Predstava “pročišćena” naslova posljednji je dio Trilogije o hrvatskome fašizmu koju je ovaj autorski tim započeo još 2008. na Splitskome ljetu predstavom “Bakhe” o skrivanju i negiranju raznih zločina počinjenih u Hrvatskoj uoči i tijekom rata. Trilogija je nastavljena predstavom “Aleksandra Zec”.
Trećom predstavom “Hrvatsko glumište”, kaže Frljić, postavlja se pitanje – može li se ono što većina hrvatskoga glumišta proizvodi od rata naovamo nazvati kazalištem, jer bi kazalište trebalo biti društveni, etički i umjetnički čin koji zločinu ima hrabrosti dati ime, oduzeti pravo na razlog i odrediti mjeru krivnje. Kakvo je uopće to većinsko hrvatsko kazalište, koje ne prepoznaje tragediju svojih sugrađana i koje na fašizam odgovara – fašizmom.
Pokušavaju prokazati
– Mi smo se bavili onim što je hrvatsko glumište radilo, mislilo, izgovaralo tijekom 90-ih. Zapravo je nevjerojatna situacija da većina njih nije imala nikakav kritički odnos prema ondašnjoj političkoj nomenklaturi i prema cjelokupnoj političkoj situaciji u zemlji – rekao je Frljić dodavši kako je predstava nastajala iz reakcija samoga glumišta na sve ovo što su radili i ustvrdio da će ih biti zanimljivo nadalje pratiti jer predstava pada uoči dodjele nagrade Hrvatskoga glumišta.
– Pokušavamo prokazati što su radili, mislili i govorili prije 20-ak i više godina ljudi koji i danas imaju čvrste pozicije moći unutar hrvatskoga glumišta – napomenuo je Frljić.
Ističe da je ovaj projekt i njima važan kako bi se distancirali od “nečega s čime ne žele imati posla”. Jednostavno hoćemo pokazati da hrvatsko glumište nije jedan pojam koji homogenizira sve one koji se u Hrvatskoj bave kazalištem, nego da postoje različite ideološke, političke i estetske pozicije – zaključio je Frljić.
U predstavi “Hrvatsko glumište” igraju Damir Orlić, Jelena Lopatić, Tanja Smoje, Jasmin Mekić, Jerko Marčić, Nikola Nedić, Dražen Mikulić, Nika Mišković, Nina Batinić, Jolanda Pahor, a sudjeluje i zbor Opere HNK Ivana pl. Zajca.
>>Nismo sve Karenjine – glazbeno kazališno druženje Vere Zime i Ksenije Erker
>>IKS Festival ponovno nominiran za festival godine
Etnomazohizamprotiv hrvatskog identiteta koji financira Hrvatska država. Dokad će se podupirati svaki proces koji rastače bilo što konstruktivno i održivo u zajednici.