Ove će nedjelje na Discovery Channelu biti prikazan dokumentarni film “Šerpa”. Večernji list bio je jedan od samo dva medija koji je ekskluzivno bio pozvan na pretpremijerno prikazivanje dokumentarca o ovom narodu koji je zapravo jedan doista poseban svjetski brend. I mjesto je spretno odabrano. Hard Place podno Nacionalne i sveučilišne knjižnice, rokerski lokal, prikladna je imena da bi se pokazao težak život malog naroda koji živi podno Everesta. Neka vas ne preplaši trajanje filma od 90 minuta jer priča se odvija na dva kolosijeka. Jedan je kolosijek sam Everest, a drugi su Šerpe koji od njega žive. Središnji je događaj filma velika tragedija kada je u lavini 18. travnja 2014. godine nastradalo 16 Šerpi.
– Komercijalizacija penjanja na Mount Everest počela je prije 20 godina i od tada traje ta fascinacija i velika potražnja za najvišim vrhom na svijetu – tumači nam Darko Berljak, čovjek koji je 35 puta pohodio Himalaju, a četiri puta vodio ekspedicije na Everest. Sa Šerpama se upoznao 1982. godine. Narodu koji visinu podnosi izuzetno dobro prenio je tehnička znanja u školi dvije godine poslije i tada među njima stekao mnogo prijatelja.
– Dozvola za pokušaj osvajanja vrha Everesta košta 11.000 dolara po osobi, cijeli aranžman na komercijalnim ekspedicijama stoji i do 100.000 dolara po osobi – govori i ističe kako su Šerpe plaćeni samo pet tisuća dolara po ekspediciji, a većina novca ostaje nepalskoj vladi. Ipak, i ta je svota dovoljna da u Nepalu žive daleko bolje od drugih stanovnika. Prosječni je prihod u Nepalu, naime, stotinjak dolara po glavi.
Film zorno prikazuje tu inflaciju penjanja: komforni kampovi, pa prometni kaos na Everestu u vidu kilometarske kolone sačinjene od više ekspedicija. No i globalno je zatopljenje pridonijelo da uspon bude još opasniji, jer nema načina da se predvidi kada će lavina krenuti. U filmu je prikazan i sukob Šerpi s nadobudnijim zapadnim avanturistom, što su mediji prozvali najvišim obračunom u povijesti. No film pokazuje kako se na kraju s čovjekom obračunava sama planina kažnjavajući ga što je, profitirajući, zlorabi. Nepalska vlada zarađuje nekoliko milijuna dolara godišnje od ekspedicija, a kada se nesreće dogode, obiteljima poginulih Šerpa kao odštetu nudi 400-500 dolara.
Središnji lik filma je Phurba Tashi, Šerpa koji se na Everest popeo 21 put, čime je surekorder. Jednom je to uspio čak tri puta u jednoj sezoni. On radi za Russella Bricea, Novozelanđanina i vlasnika jedne takve operacije poznatog i po tome što se na Cho Oyo i Ama Dablam sam popeo najbrže bez korištenja rezervi kisika.
Pobuna koja je izbila nakon tragedije 2014. natjerala je Phurbu da posluša molbe svoje obitelji i prestane se penjati bez obzira na prihode. Ne želi biti kao prvi Šerpa koji je dospio u medije, Tenzing Norgay. On je bio vodič prvom osvajaču Everesta Edmundu Hillaryju koji je zbog tog pothvata postao vitezom, a Norgay je dobio samo medalju. – Već su dvije godine Šerpe u vakuumu. Ne rade, a veliki im je potres prošle godine porušio i kuće – kaže Darko Berljak zabrinut za njihovu sudbinu.
>> Ekolozi predložili postavljanje javnih zahoda na Mount Everest
tisuće ljudi godinama čekaju da dođu na red za odlazak na vrh, a kod nas se svaka ekspedicija u himalaju proglašava svjetskim čudom...