Danas u podne u zagrebačkoj galeriji Kranjčar proglašene su dobitnice nagrada za najbolju kratku priču Večernjeg lista.
Na 56. natječaj "Ranko Marinković", jednu od najstarijih svjetskih novinskih nagrada za kratku priču koju Večernji list dodjeljuje od 1966. godine, prijavilo se čak 630 autora, dok je u subotnjem prilogu Obzor objavljeno pedeset najboljih.
Žiri, kojim predsjeda književna teoretičarka, kritičarka i autorica Helena Sablić Tomić, a članovi su selektor Tomislav Sabljak, urednica rubrike Kultura Večernjeg lista Milena Zajović, nakladnik Seid Serdarević i Večernjakov književni kritičar Denis Derk, i ovog puta odabrao je tri najbolje priče. Cijelu dodjelu možete pogledati u 17h i na Youtube kanalu Večernjeg lista, našoj Facebook stranici te portalu.
Prvo mjesto pripalo je Moniki Herceg za priču "Noge iz praktičnih razloga pošteđene", drugo Ivani Bodrožić za priču "Fikcija" te treće Sari Kopeczky Bajić za priču "Kako je djed prodao kuću".
Monika Herceg rođena je u Sisku 1990. godine. Spisateljski put započela je zbirkom poezije "Početne koordinate" za koju je nagrađena nagradom Goran za mlade pjesnike 2017. godine. Uslijedile su zbirke "Lovostaj" i "Vrijeme prije jezika", a njena poezija višestruko je nagrađivana u Hrvatskoj i svijetu te prevedena na više od 15 jezika. Svoj prvi dramski tekst "Gdje se kupuju nježnosti", pobjednik natječaja Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu za najbolji dramski tekst, napisala je 2020. godine, a njen drugi dramski tekst "Tata, ubij se", ovjenčan je nagradom Marin Držić 2021. godine. U prvonagrađenoj priči "Noge iz praktičnih razloga pošteđene", Herceg potresno i emotivno opisuje problematiku protjerivanja izbjeglica na hrvatskim granicama.
Ivana Bodrožić rođena je u Vukovaru 1982. godine. Za zbirku poezije "Prvi korak u tamu" objavljenu 2005. godine nagrađena je Goranom za mlade pjesnike. Svoj prvi roman,"Hotel Zagorje", nagrađen Kiklopom za najbolje prozno djelo godine, objavila je 2010. godine. Autorica je zapaženih i nagrađivanih romana "Rupa" i "Sinovi, kćeri", nekoliko zbirki poezije i kratkih priča. Djela su joj prevođena na više svjetskih jezika. Drugom nagradom "Ranko Marinković" za najbolju kratku priču nagrađena je i 2011. godine. Njena priča "Fikcija" koja je na natječaju ove godine ponovno osvojila drugo mjesto, vješto se poigrava s pitanjima fikcije i fakcije, odlučno i čvrsto progovarajući o temi rodno uvjetovanog nasilja i položaja žena u društvu.
Sara Kopeczky Bajić rođena je 1992. u Splitu. Za zbirku priča "U potrazi za jugom" nagrađena je nagradom Trećeg trga i nagradom Mak Dizdar za zbirku pjesama "Kamen, školjka, papir". Autorica je knjige kratkih priča "Više ne znam tko si" i knjige za djecu "Priče iz Drugozemske". Vodi radionice kreativnog pisanja, književne tribine i podcaste te splitski književni klub "Pisci za pisce", a prozu i poeziju objavljuje u časopisima, zbornicima i na portalima u zemlji i inozemstvu. Njena je trećenagrađena priča "Kako je djed prodao kuću" živopisan i duhovit tekst napisan iz originalne perspektive junaka dječaka.
Dokle god nagrade budu dobivali zaposlenici nakladnićke kuće jednog od članova prosudbene komisije, ovaj natječaj će biti samo čista blamaža. Strašno!!!