Legendarni plakat

Otisak "Žar ptice" Borisa Bućana u Americi prodali za 11 tisuća dolara

Foto: HNK Split
22.03.2022.
u 09:14

Newyorška MoMa ima 24 Bućanova djela, od kojih su čak tri u stalnom postavu muzeja. "Žar pticu" su izložili na velikoj izložbi 2015. godine

Bućanova "Žar ptica" jedan je od najpoznatijih i najljepših plakata u povijesti naših prostora, ali i svjetskog likovnog stvaralaštva. Svjedoči tome činjenica da se nedavno našao među tristo najvažnijih plakata svijeta u knjizi "Plakat: Vizualna povijest" uglednog britanskog izdavača Thames&Hudson, a 1998. godine bio je i na naslovnici kataloga "The Power of Poster" londonskog Victoria and Albert Museuma, koji je izdan uz istoimenu izložbu 250 najboljih svjetskih plakata nastalih nakon 1870. godine.

Taj zaista kultni plakat nastao je 1983. godine u sklopu autorove plodne suradnje s HNK Split, za balete "Žar ptica" i "Petruška" Igora Stravinskog. Sačuvani primjerci danas su dio brojnih uglednih zbirki, a jedan od njih u nedjelju se našao na aukciji newyorške galerije Rennert's. Smještena u neposrednoj blizini Union Squarea, ova galerija specijalizirana za kolekcionarstvo i prodaju plakata diči se nekima od najrjeđih i najvažnijih komada iz povijesti grafičkoga dizajna i oglašavanja. Među 427 plakata ponuđenih na jučerašnjoj aukciji, Bućanov se našao na naslovnici online kataloga, a prodali su ga za 11 tisuća dolara (75.345 kuna), što je trostruko više od cijene po kojoj se primjerci "Žar ptice" inače prodaju.

Američko zanimanje za Bućanov plakat i njegovu rekordnu cijenu treba promatrati i u kontekstu trendovskog pogleda na nekadašnju jugoslavensku umjetnost, u kojem svojim akvizicijama prednjače muzeji iz Londona i New Yorka. Velika newyorška MoMa, primjerice, u svojoj zbirci ima čak 24 Bućanova rada, uključujući i primjerak omiljene "Žar ptice". Neki od njih predstavljeni su na izložbi "Transmissions: Art in Eastern Europe and Latin America" otvorene 2015. godine, koja se fokusirala na period od šezdesetih do osamdesetih godina prošloga stoljeća. Posjetivši izložbu, u New Yorku smo razgovarali s kustosima koji su nam zaneseno govorili kako je početkom dvijetisućitih na Zapadu odjednom narasla svijet o progresivnim, unikatnim umjetničkim tendencijama tadašnjega socijalističkoga svijeta. Veliku fascinaciju izazivali su radovi našeg Borisa Bućana, Ivana Picelja, Ivana Kožarića i Josipa Vanište, kao i generacija u kojoj su bili i Braco Dimitrijević, Mladen Stilinović, Tomislav Gotovac, Dalibor Martinis, Vladimir Gudac, Boris Demur, Željko Jerman, Vlado Martek, Vlasta Delimar, Sven Stilinović i Fedor Vučemilović. Posebno mjesto u percepciji newyorških kustosa imala je Sanja Iveković, koju su mnogi tamošnji kulturnjaci "otkrili" 2011. godine, kada je u MoMa-i imala veliku i vrlo uspješnu retrospektivu "Sweet Violence", a vrlo su cijenjeni i radovi Mirka Ilića, koji u tom gradu djeluje već desetljećima.

I dok su se njihovi radovi uglavnom nalazili u privremenim izložbama muzeja, Bućan je krajem 2019. godine postao prvi Hrvat čija su čak tri rada uvrštena u novi, stalni postav arhitektonski proširene MoMa-e. I ovaj put radilo se o plakatima nastalima osamdesetih, za Zagrebačke simfoničare, Zbor Radiotelevizije Zagreb i HNK Split. Prvi od dva rada za simfoničare prikazivao je djevojčicu koja na obali rijeke štapićem dodiruje površinu vode, a od njezina dodira voda se pretvara u instrument, u čelo. Drugi pak plakat, na kojem je krošnja trešnje, rađen je za opus Gustava Mahlera, dok je treći kazališni, za "Areteja" Miroslava Krleže u Splitu.

Boris Bućan
Foto: marko lukunic/pixsell

– Znate ono kad kazalištarci govore da im daske život znače, e tu bih povukao paralelu i rekao: Znate li što zidovi MoMA-e znače. Time su probijene vjekovne barijere preko kojih mnogi nisu mogli prijeći. Uglavnom, zgodna je to potvrda nakon te silne slave "Žar-ptice" koja se u ovom trenutku i prva pokazuje kada u tražilici MoMA-e tražite glazbene, kazališne ili baletne plakate – rekao nam je Bućan u povodu uvrštavanja njegova tri plakata u stalni postav velikoga muzeja, u kojem su ih u međuvremenu vidjeli brojni ljubitelji umjetnosti.

Bućanova "Žar ptica" mnogima ipak ostaje najvažnije i najprepoznatljivije djelo njegova opusa. Zbog ogromnih dimenzija, 210x200 cm, svojedobno je izazivala skanjivanje američkih kolekcionara koji su se brinuli oko prostora za njezino skladištenje, ne znajući da je plakat zapravo načinjen od šest dijelova. Tko god da ga je sinoć kupio, u kolekciji ima kultno djelo hrvatskog dizajna, koje je aukcijska kuća s pravom opisala kao "zapanjujuće originalno, istodobno bizarno, zanosno i raskošno".

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije