Bio je to veličanstveni i spektakularni Mahler s punim umjetničkim pokrićem. Na ljubljanskom Kongresnom trgu u nedjeljnu večer okupilo se oko šest tisuća ljudi s plaćenim ulaznicama i još više tisuća građana u parku i na obližnjim ulicama. Slušali su Osmu Mahlerovu simfoniju, velebno djelo s dva stavka koje je u Münchenu praizveo zbor od 850 pjevača početkom 20. stoljeća. No izvedba Zagrebačke i Slovenske filharmonije ponudila je pjev dvadeset i jednog zbora iz Hrvatske i Slovenije te je bila još monumentalnija jer je zapjevalo više od 900 zboraša. Na impresivnu pozornicu stalo je tako više od tisuću umjetnika, a jedna sopranistica i limeni puhači čak su otišli na balkon obližnjeg Rektorata kako bi se dobio disperziran zvuk. Pravom vojskom glazbenika ravnao je maestro Valerij Gergijev, čest gost Ljubljane i Zagreba koji je pola sata zakasnio na generalku te neumorno probao od 18 do 20 sati, kako bi svečani koncert otvaranja 59. ljubljanskog festivala mogao početi na vrijeme. Pohodili su ga i visoki gosti, slovenski i hrvatski predsjednici Danilo Turk i Ivo Josipović te bivši slovenski predsjednik Milan Kučan, ali i brojni uglednici u rasponu od Zorana Predina do slovenskog dirigenta Uroša Lajovica.
Premda je maestro Gergijev s mnogoljudnim ansamblom imao samo jednu probu, izvedba je tekla neobično mirno i sabrano. Očito je njegov asistent, mlađi dirigent Christian Knapp napravio izvrstan posao sa Zagrebačkom i Slovenskom filharmonijom. Pohvalu zaslužuje i Martina Batič koja je bila zadužena za objedinjavanje raznorodnih zborova među kojima su bili i zagrebački goranovci, Zvjezdice, zbor zagrebačke Muzičke akademije i zbor Cappella Odak. A zborovi su doista imali rijetko dobar zvuk, bilo je na Kongresnom trgu puno muziciranja, što se osobito odnosi na drugi kontemplativni stavak koji je Mahler skladao na Goetheov tekst iz Fausta. Među solistima izvrsno se držala i hrvatska altica Martina Gojčeta-Silić, a izvrsno su zvučali i tenor Sergej Semiškur, bariton Jože Vidic i bas Vladimir Feljauer. Ozvučenje ovog osjetljivog koncerta bilo je na zavidnoj razini. Kongresni trg na kojem se nalazi i zgrada Academie Philharmonicorum iz 1701. godine u kojoj je djelovao Gustav Mahler od 24. rujna 1881. do 1. travnja 1882. godine, pretvoren je u koncertnu dvoranu pod, doduše, oblačnim nebom, u kojoj su svi ljubitelji Mahlera doista mogli uživati u njegovom najambicioznijem djelu. A večeras u zagrebačkoj Areni spektakl se ponavlja, ali u drugim akustičkim uvjetima. Stoga će to biti potpuno novi i drukčiji koncert za koji je interes ogroman. Prodano je već pet tisuća ulaznica, a dodatnih 400 karata izazvalo je pravu opsadu blagajni u dvorani Lisinski.
Nitko nije ovdje spomenuo da je sve bilo povodom osamostaljenja Slovenije i Hrvatske. Naravno, pa to je u hrvatskoj zabranjeno ! Zato je i bio prvi predsjednik Slovenije Milan Kučan.