Kada je na otoku Zlarinu, u ljetnikovcu grofova Zuliani 1922. godine rođena velika hrvatska pjesnikinja Vesna Parun bila je Cvjetnica. I pjesnikinjin stoti rođendan, ovog 10. travnja pao je na Cvjetnicu, a obilježavan je i obilježava se doslovno diljem Hrvatske, pa i u nekim drugim državama poput Bugarske.
Ništa čudno, budući da je Vesna Parun bila neokrunjena kraljica hrvatske poezije, jedna od najprevođenijih i najcitiranijih hrvatskih pjesnikinja, ali i književnica koja se bavila i pisanjem proze, eseja, kritika, satira, drama i radio drama, ali i prevođenjem i slikarstvom. Prevodila je s bugarskog, slovenskog i njemačkog, a na francuskom je jeziku pisala stihove kojima je oduševila ugledno međunarodno pjesničko društvo 1995. godine u Strasbourgu, među kojima je bio i znameniti poljski pjesnik Adam Zagajewski. U njenoj bibliografiji nalazi se više od devedesetak knjiga, ali i četrnaest prijevodnih knjiga. Samo na poljskom jeziku ima dvije knjige. O antologijama, kako domaćim tako i stranim, ne treba niti govoriti.
Vesna, rođena za Zlarinu bila je potpuna Dalmatinka. Majka joj je Antica Mateljan Andreis bila sa otoka Šolte (gdje je pjesnikinja našla i vječni počinak na groblju u Grohotama), a otac Ante sa otoka Prvića. Kao mlada živjela je na otoku Visu, u Šibeniku (gdje je dobila prvu knjigu i prvi put išla u kino), Biogradu, Splitu... Stoga i ne čudi da joj je najviše prigodnih manifestacija posvećeno baš u Dalmaciji, iako je nisu zaboravili niti u Zagrebu, Oroslavju, Slavonskom Brodu, Sesvetama... Kad smo kod Sesveta, gdje joj je obitelj dobila stančić u opasnim godinama Drugog svjetskog rata u kojem je i Vesna boravila jedan dio svojeg zagrebačkog puta, u tamošnjem Muzeju Prigorja koji je udomio važan dio Vesnine likovne baštine, u petak je otvorena zanimljiva izložba šibenske slikarice Nevene Petre Piližote “Ptica vremena”. Šibenska slikarica već se pet godina intenzivno bavi Vesninim stvaralaštvom, koju je i naslikala na čitavom nizu portreta.
”Moja dugogodišnja inspiriranost djelom Vesne Parun istodobno je i koncepcijska nadgradnja ciklusa crteža u tehnici olovke i novinskog materijala na papiru, pod nazivom “Dnevnik”. Vesna Parun nadišla je prostor i vrijeme. Njeno istinsko portretiranje moguće je oslikavanjem najrazličitijih motiva zastupljenih u njenoj poeziji, budući da je i sama naglašavala kako je priroda naličje našeg disanja. Portrete Vesne Parun izrađene na tradicionalni način prezentirala sam putem web stranice koja je nedavno realizirana uz potporu Ministarstva kulture i medija RH; dva portreta donirala sam Zavičajnom muzeju Vesne Parun na Zlarinu i Muzeju Prigorja u Sesvetama”, ističe Nevena Petra Piližota.
A kako ona Nevena Petra Piližoša kao školovana i profesionalna slikarica ocjenjuje likovni rad Vesne Parun, koji je mogla vidjeti i šibenska publika u tamošnjoj Knjižnici i čitaonici Jurja Šižgorića, zahvaljujući putujućoj izložbi iz sesvetskog muzeja “Balade Vesne Parun” čije su autorice Morena Želja Želle i Žarka Vujić?
”Temeljito promatranje i artikuliranje emocija smatram vrlo važnom kvalitetom Vesne Parun. Uz to, slikala je i riječima i kistom: njeni likovni radovi logično su ekspresivni, svojevrsni dnevnički zapis kojeg je svakako poželjno vrednovati kao integralni dio unutar bogatog stvaralačkog opusa”, ističe Nevena Petra Piližota.
U Pučkom otvorenom učilištu u Vodicama nedaleko Šibenika, u subotu navečer je premijerno izvedena monodrama “Penelopa ili Tko to tka” u čast stotog rođendana Vesne Parun. Monodrama je nastala na temelju Vesnine autobiografske proze “Moj život u četrdeset vreća”, a tekst je priredio i predstavu režirao profesor Zdravko Todorović. Vesnu interpretira nagrađivana glumica Dramske amaterske družine iz Vodica Anđela Fržop, a riječ je o projektu koj ije svakako više nego dobrodošao prilog svehrvatskoj i svedalmatinskoj proslavi poetesinog rođendana.
Na otoku Šolti organizirana je dvodnevna manifestacija Stoto proljeće Vesne Parun, na kojoj će biti predstavljena i knjiga zadarske sveučilišne profesorice Sanje Knežević “Golubica iz crnog maslinika”, baš kao i izdanje Kulturno-informativnog centra otoka Šolte “Za Vesnu”, a publici će Vesnine stihove kazivati Vesna Tominac Matačić koja je diljem Hrvatske, ali i u inozemstvu izvodila monodramu “Ja koja imam nevinije ruke”.
Kulturna udruga Fotopoetika iz Šibenika na Vesnin je rođendan objavila da će ovogodišnja gošća dvotjedne pjesničke rezidencije na otoku Zlarinu koja je organizirana u čast Vesne Parun biti pjesnikinja Vera Vujović.
“Odmjerenost i dostojanstvenog u hodu kroz vrijeme, kao i spoznaja da se stvara svakim dijelom svoga bića, na suštinski, a istovremeno potpuno diskretan način povezuju Vesnu Vujović i Vesnu Parun”, istaknuo je žiri koji dodjeljuje ovu prestižnu i atraktivnu stipendiju.
U srijedu će o Vesni Parun biti i riječi na okruglom stolu u Institutu za balkanologiju u Sofiji. Na tom će okruglom stolu, između ostalih, sudjelovati i već spomenuta zadarska profesorica Sanja Knežević. A bugarski period Vesne Parun bio je i tema zanimljivog književnog susreta koji su organizirali hrvatski PEN centar i veleposlanstvo Bugarske u Knjižnici Marije Jurić Zagorke u Zagrebu. Na toj su tribini govorili bugarska veleposlanica Genka Georgieva, predsjednik hrvatskoga PEN-a Tomica Bajsić i književna prevoditeljica Ksenija Banović koja intenzivno proučava Vesnine bugarske godine. Trenutno se bavi i organizacijom odavanja počasti Vesni Parun u Sofiji tokom listopada u što će biti uključen i Muzej Prigorja.
A danas će rođendan autorice nekih od najljepših pjesama hrvatske lirike obilježiti i zagrebačka Nacionalna i sveučilišna knjižnica programom u kojem će sudjelovati i njene suradnice, likovna umjetnica Zdenka Pozaić i dramska umjetnica Marija Sekelez
