Poslije nedavno završenog Art sajma u Tehničkom muzeju, i Lauba je startala sa svojim drugim izdanjem prodajnog sajma umjetnina sličnog tipa – Nesvrstani.
Deset tisuća posjetitelja
U njihovu prostoru u Zagrebu predstavlja se 11 domaćih komercijalnih galerija, dvije internacionalne i predstavnici nezavisne umjetničke scene poput Ateliera Žitnjak i galerija 90-60-90 i Grete – sve skupa oko 200 radova sto zastupljenih umjetnika. Valja spomenuti da Lauba kao domaćin izlaže i sedmero umjetnika čiji su radovi u njihovu fundusu tijekom cijele godine i tamo su dostupni za prodaju, a u pitanju su umjetnički dvojac Tarwuk, čija je skulptura na sajam upravo stigla iz Amerike, Gordana Bakić, Marija Ujević-Galetović, Đuro Seder, Duje Jurić, Alem Korkut i Kristijan Kožul.
Svaki art show, pa tako i ovaj, prvenstveno služi za razvijanje mreže kontakata, a najmanje za samu prodaju koju ljudi očekuju odmah i sad. Sajmovi su odskočna daska koja otvara mogućnosti pa se kupci umjetnicima jave kasnije. Takva praksa primjećena je i za lanjskog izdanja Nesvrstanih.
– Lani je sajam bio neka vrsta pilot-projekta, ali bilo je upita i neke prodaje su realizirane tek nakon sajma, a obišlo ga je oko deset tisuća ljudi – govori nam kustosica Laube Jelena Pavlinušić pa nastavlja:
– Sudeći po mojem iskustvu, tržište umjetnina u Hrvatskoj postoji i na njemu se, osim poznatih kolekcionara, pojavila i nova generacija kupaca u 40-im godinama s velikim interesom za umjetnost. To nisu ljudi koji kupuju puno, ali svako toliko si priušte neki dobar komad hrvatske suvremene umjetnosti. To je pozitivan pomak jer još nedavno uglavnom su se kupovali samo radovi starijih majstora poput, recimo, Vlahe Bukovca.
Josef Albers za 6500 eura
Još jedna svrha Nesvrstanih je i umjetnost približiti svim kupcima, pa je kao i u rasponu generacija umjetnika koji su ponuđeni, šarolik i raspon cijena njihovih radova. Generacijski se mogu pronaći radovi od Vojina Bakića poput skulpture iz ciklusa “Svjetlosnih formi” iz 60-ih, pa preko Novih tendencija do današnjih umjetnika poput Ivane Jurić, Fedora Fischera, Kristijana Kožula ili Alema Korkuta koji slove kao aktualni art-hit. U skladu s tim i raspon cijena ide od 500 kn do 20.000 eura. Primjera radi, grafike Borisa Demura, Dušana Džamonje, Eugena Felera, Ivana Čizmeka ili Ivana Kožarića koje predstavlja Galerija S, pristupačnih su cijena od 500 do 1500 ili 2000 kn, a ‘štaka’ Kristijana Kožula, jedini njegov rad preostao iz ciklusa “Discowear”, ponuđena je za 4000 eura.
Novitet sajma je i sudjelovanje galerija AAC International koja djeluje u Klagenfurtu te galerije Marco Antonio Patrizio Gallery iz Padove koja je na zagrebački sajam donijela i djelo Josefa Albersa, pionira bauhausa, i nudi ga za 6500 eura. Galerija Kranjčar izlaže Ivana Posavca, Paulinu Jazvić, Predraga Todorovića, Nenada Šarića, Eugena Felera. Galerija 90-60-90 izlaže Predraga Pavića, Igora Rufa i Pavla Pavlovića, Atelier Žitnjak predstavlja Hrvoja Mitrova, Franu Rogića i Predraga Pavića. Zen contemporary art Gallery Eugena Varzića, Grgura Akrapa i Meteja Vukovića.
– Predstavlja se i Galerija Beck, najstarija zagrebačka još uvijek aktivna komercijalna galerija, a izlažu Ivana Picelja, Željka Kipkea i skulpture Kožarića i Bakića – govori kustosica. Za trajanja sajma do nedjelje, traje i oslikavanje zgrade nasuprot Laube na čemu rade Ivan Blažetić Šumski, Dome, Ana Ratković Sobota, Tea Jurišić i Dominik Vuković. U sklopu događanja večeras nastupa Miki Solus, a u popodnevnim satima je panel-diskusija “Tržište umjetnina jučer, danas, sutra – primjeri dobre prakse” na kojoj sudjeluju Kristian Jarmusche, osnivač Berlinskog sajma umjetnina, Kristijan Kožul, Bojan Krištofić i Ana Munk.
I od svih umjetnina, VL za ilustraciju stavi neke lezbačetine. Fuj