Naši pradavni Japodi obilaze europske muzeje i gdje god se pojave izazivaju znatiželju, zanimanje i neskriveno divljenje. Tako bismo u jednoj rečenici mogli sažeti svojevrsnu putujuću samostalnu izložbu zagrebačkog Arheološkog muzeja “Iapodes – tajanstveni gorštaci u srednjoj Europi” koja je u proteklih nekoliko godina pričom i do sada pronađenom bogatom arheološkom ostavštinom Japoda zaintrigirala publiku u muzejima diljem Francuske, Španjolske i Rusije. Prošli četvrtak našla se i pred ljubopitljivom talijanskom publikom.
Prvi izlazak iz depoa
Zahvaljujući inicijativi Hrvatske zajednice u Trstu, interesu i susretljivosti tamošnjih kulturnih vlasti te uspješnom začetku suradnje zagrebačkog Arheološkog muzeja i Gradskog muzeja antikviteta J. J. Winckelmann u Trstu, dvije prostorije muzeja ispunilo je više od 400 neprocjenjivih eksponata japodske kulture uz vrlo detaljna objašnjenja. Kako su zahvaljujući suradnji sa Zemaljskim muzejom iz Sarajeva nešto bogatiji postav iste samostalne izložbe, za čije je potrebe pronađena japodska ostavština prvi put izvučena iz mraka depoa Arheološkog muzeja, lani imali prilike vidjeti i Zagrepčani, ravnatelj Arheološkog muzeja Sanjin Mihelić okupljenima na tršćanskom otvaranju kazao je: “Donosimo vam nešto od najboljeg što imamo”.
>> Pogledajte kako je bilo na izložbi japodske kulture
Pročelnik za kulturu Trsta Giorgio Rossi pritom je istaknuo da je izložba o Japodima prvi međunarodni projekt koji je dobio čast gostovati u Gradskom muzeju antikviteta. Direktorica Muzeja grada Trsta Laura Carlini Fanfogna te čelnik tamošnje Hrvatske zajednice Damir Murković podsjetili su da se ideja o dovođenju Japoda u Trst rodila tijekom prošle godine, kad je ondje održan simpozij “Ilirija – između mita i povijesti”. A tko su bili Japodi, gdje su obitavali, u koje doba, kako su živjeli, čime su se hranili, ukrašavali, kako su se sahranjivali, što je od njihove kulture pronađeno i zašto su se Japodi te večeri “vratili” u Trst, prisutnima su, potaknute i brojnim pitanjima, vrlo detaljno i nadahnuto govorile autorice izložbe – doajenka Lidija Bakarić te njezina nasljednica i nova kustosica Arheološkog muzeja Ana Đukić.
Grobovi bez oružja
– Japodi su dio naše nacionalne baštine i ovo je prva i jedina samostalna, ujedno i putujuća izložba o Japodima koji su živjeli od početka 10. do kraja 1. stoljeća pr. Krista u gorskoj Hrvatskoj, na području današnjeg Ličkog i Gackog polja, od Plitvičkih jezera preko Ogulina pa sve do Velebita, te u BiH oko Bihaća i u dolini rijeke Une. Najbogatija nalazišta nalaze se u okolici Otočca, Vrhovina, Kompolja i Prozora. No, iako se to uvriježilo govoriti, Japodi nisu Iliri. Oni su autohtona populacija iznikla iz ranijih pretpovijesnih perioda, ali su potpali pod Iliriju, geografski pojam koji su tom našem području nakon osvajanja nadjenuli Rimljani.
Iako su Japodi ratnički narod, oružje u grob nisu nosili pa ta ratnička obilježja gotovo da i nisu pronađena. Ipak, 52. g. pr. Krista Japodi razaraju Trst, a 35. g. pr. Krista Oktavijan August pokorava Japode pa se šest godina kasnije u Rimu slavi trijumf nad Japodima. Uz brojne i raznovrsne ukrasne i uporabne predmete od bronce, pronađene na nalazištima, specifično za Japode je da su bili obožavatelji jantara koji se trgovinom dobavljao s područja baltičkih zemalja.
I po količini jantara pronađenog na lokalitetima Japodi su jedinstveni u Hrvatskoj. Gotovo da nema japodskoga groba u kojem nema barem zrna jantara koji je služio za ukrašavanje ili kao zaštita od zlih sila i uroka – s puno žara kazivala je Lidija Bakarić, koja je više od 35 godina karijere posvetila istraživanju i promoviranju japodske kulture.
Od Ane Đukić doznalo se i da su Japodi voljeli ogrlice od staklenih perli i staklene paste, pojaseve ukrašene brončanim kopčama, narukvice od namotane brončane žice koje nisu skidali, brončane kape i oglavlja, kao i brončane ljudske figurice sa zvonolikim haljinama, što navodi na zaključak da su haljine nosili i muškarci i žene.
>> Pogledajte tko su bili ovi misteriozni ljudi
