Želite dobro pojesti? U Kolan! Tu dvojbe nema. Jer ovdje ljudi, a nije riječ samo o ovoj konobi, ono što služe gostima – rade sami. Sve – s polja i iz mora.
Dugo bio direktor
– Ljudi jedu ono što sam ja proizveo. I time se ponosim. Strastveni sam ribolovac, lovim lignje. Kad je sezona, svaki dan sam na čamcu, plovim prema Silbi, Olibu... Imam stado od 60 ovaca, par stotina metara od konobe, na brdu Jerolimu. Za pripremanje janjetine ispod peke, a u tome se nikoga ne bojim. Da me netko izazove, uvijek sam spreman pobijediti ga! – priča Ljubo Paladina (57). Zanimljiva je njegova priča, nije cijeli život u restoranu: – Bio sam 25 godina direktor! A kad sam došao ovdje i promijenio način života, preporodio sam se – kaže smijući se. Štos je kako je konoba dobila ime. Baš dobar.
– Stigli Talijani u Kolan 1941. i tu ispod zvonika crkve sv. Luke raspoređuju stanovnike. Na jednu stranu žene i djeca, na drugu starci, a na treću muškarci. Moj djed Josip imao je tada 35 godina, no već je bio malo prosijed... Krenuo on prema skupini muškaraca, a Talijani mu viknuli: “Deda, dođi tu!” (“Nonno, vieni qui!”). Mislili su da je neki starčić, a on u punoj snazi. I tako je dobio nadimak Nono. Talijani su nakon kapitulacije otišli, a tek je koja djevojka iz sela otišla za njima.
Žive u Kolanu i imaju stado. Naravno, rade i sir.
I sir rade sami
– Naš sir našao se na stolu za sjednice gruzijske vlade! Zovu ga “žuto zlato”, a mojoj supruzi Mari nudili su da će joj pokriti sve troškove dođe li u Tbilisi i nauči ih raditi takav sir. Imaju i oni ovce, no nije to ista priča...
Kad smo već kod autohtonog, obitelj ima i vlastito vino.
– Kako je supruga s Pelješca, morao sam i ja posaditi nasad plavca. Bio je najsjeverniji na Jadranu, no čuo sam da su ga zasadili i na Krku pa smo ostali bez te titule.
Na stolu – hobotnica s krumpirom (65 kuna) i rižoto od sipe po receptu bake Luce (75 kuna). Sipa i hobotnica nekad su bile težačka hrana, jeli su ih nadničari za marendu, kao nešto najjednostavnije. Recimo, fažol...
– Rižoto je ovako moja baka Luce radila prije stotinu godina!
