U nas je tradicija jako živa, i djedovi i pradjedovi su nam govorili da smo mi otok svetog Pavla koji je ovdje imao brodolom. Da je tako ostalo, mi bismo danas bili pozlaćeni. Ali uplela se politika u Crkvi kao ustanovi, malteški vitezovi bili su jači i otokom svetog Pavla nakon 15. stoljeća postala je Malta iako se on nasukao na našu obalu. Pa kako ga je na Malti mogla ugristi zmija otrovnica kad ih ondje nije ni bilo, a Mljet je bio otok zmija? – komentirali su u kafiću na prekrasnoj pješčanoj plaži u Saplunari Ane i Josip Bašica, Silva Kastelec i Nedjeljko Kralj iz mljetske Udruge Pavlovi baštinici nudeći dokaze da se brodolom svetog Pavla 61. godine – u vrijeme kad su se i Mljet i Malta zvali Melita – dogodio upravo na najšumovitijem hrvatskom otoku nestvarno lijepe prirode.
Škoj sv. Petra
Nekoliko minuta kasnije predsjednica udruge Ane Bašica iz Saplunare i Silva Kastelac ,koja je podrijetlom iz slikovitih mljetskih Korita, vode nas do mjesta gdje je apostol imao brodolom na putu od Cezareje do Rima, kamo je išao na suđenje. Objašnjavaju nam da je njegova lađa lupila u hrid ispred Mljeta – koju su mještani poslije nazvali Škojem sv. Pavla – te je na otoku ostao sljedeća tri zimska mjeseca i naposljetku otplovio aleksandrijskom lađom koja je zimovala u mljetskoj luci Polače.
– Kad su se nasukali, vidjeli su oganj naših predaka – govore.
Objašnjavaju one i kako je u Bibliji, u kojoj se u djelima apostolskim opisuje Pavlov brodolom, za stanovnike otoka Melite upotrijebljen naziv barbari, pa je teško povjerovati da bi se taj naziv koristio za ondašnje stanovnike Malte, koja je do tada tri prethodna stoljeća bila pod upravom Rimljana.
Na obali ispred hridi danas je postavljen kip sv. Pavla s porukom: “Sveti Pavle, brodolomče, čuvaj naše pomorce”.
Odlazimo zatim prema predjelu koji otočani zovu Crkva ili Crkvina jer smatraju da je to predio crkve sv. Pavla. Stižemo do kamenih ostataka za koje se navodi da su ostaci sakralnih građevina koje su po tradiciji nosile titular sv. Pavla. Jedna je nastala na prijelazu iz petog u šesto stoljeće, druga na prijelazu iz 11. i 12. stoljeće.
– Mi na Mljetu kao da smo izgubljeni tijekom vremena. Ovdje su bili sveti Pavao, Odisej, nimfa Kalipso... Toliko je mistike – izgovara Silva.
Vjeran ljepoti i miru
Svidjela se ta mistika i nestvarna ljepota Mljeta i Wolfgangu Lukeu, umirovljenom vodoinstalateru iz Beča, koji je na otok došao prvi put još 1962. godine, na nagovor prijatelja. Od tada do danas nije propustio ni jedno ljeto a da ne posjeti Mljet. Prve tri godine ljetovao je bez struje, oduševljen što se “sve kuhalo u vatri”. Dolazio je i u ratu, sve donedavna svojom jedrilicom koju je naposljetku prepustio sinu. Wolfgang sad putuje automobilom, iz Beča dovozi kobasice, kući odvozi vino, ulje... Na otoku ostaje po mjesec dana, bere kadulju, origano, lovor... Mljet mu se toliko uvukao pod kožu da u svom bečkom vrtu ima posađeno povrće s otoka.
– Kad sam počeo dolaziti na Mljet, nitko nije znao ni njemački ni engleski pa sam ja morao učiti, i naučiti, hrvatski. Za mene je Mljet mali raj jer ne volim ni gužve ni hotele. I zato vas molim da ga uopće ne reklamirate, da ne bi ljudi počeli dolaziti – smijući se izgovara Wolfgang, na kojeg smo naišli u Prožurskoj Luci, slikovitom mjestašcu na sjeveru otoka. Govore nam da je tu najčešće ime Pavle, što smatraju još jednim dokazom da je apostol baš tu imao brodolom.
Obvezno posjetite
Nacionalni park Mljet
U parku su dva slana jezera. U NP-u je i najveći koraljni greben u Mediteranu te najveća populacija endemske vrste periske. A u samom srcu parka nalazi se otočić Sveta Marija s crkvom i benediktinskim samostanom iz 12. stoljeća. Ulaznica za odrasle stoji 125, a za učenike i studente 70 kuna. Djeca do sedam godina ne plaćaju.
Rimska palača
Palača u Polačama koju su Rimljani u zaljevu počeli graditi tijekom 3. stoljeća. Ovdje je stolovao rimski upravitelj posjeda, a palača je imala i obrambenu funkciju. Nakon Dioklecijanove palače u Splitu i Arene u Puli, to je najveća rimska građevina u Hrvatskoj.
Odisejeva špilja
Legenda kaže da je Mljet začarani otok Ogigija na kojeg se za brodoloma nasukao Homerov Odisej i da ga je tu sedam godina u špilji zatočenog držala nimfa Kalipso, božica ljepote, tišine i mira. Uvjeravala ga je da će ga učiniti vječno mladim ako se njome oženi, a u mitskoj su vezi Kalipso i Odisej postali roditelji blizanaca Nausinoja i Nausitoja.
