Program je proizašao iz potrebe sprečavanja razvoja bolesti usne šupljine i unapređenja zdravlja te podrazumijeva osnivanje više radnih skupina u kojim vodeći stručnjaci različitih profila iznalaze najbolja rješenja utemeljena na dokazima. U programu je vrlo jasno utvrđena važnost rada s djecom i to važnost edukacije, usvajanja zdravih životnih navika uključujući pravilnu prehranu i redovito četkanje zubi te važnost redovitih posjeta doktoru dentalne medicine. Uz projekt Zubna putovnica, potrebno je istaknut još jednu aktivnost koja je prepoznata u Nacionalnom programu a čija je provedba i potpuna implementacija još pred nama, a odnosi se na djecu. To je prva pomoć ozlijeđenom zubu. Naime, prema procjenama SZOa, 16-40% djece u dobi od 6 do 12 godina dožive traumu zuba kao posljedicu nesigurnih dječjih igrališta, nesigurnih škola, prometnih nesreća i nasilja.
Situacija u Hrvatskoj – gdje smo u odnosu na druge zemlje?
U Nacionalnom programu za preventivu i zaštitu oralnog zdravlja utvrđeno je da je izostanak sustavnih preventivnih programa na nacionalnoj razini rezultirao poražavajućim stanjem oralnog zdravlja djece i odraslih što se vidi iz usporedbe karijes – ekstrakcija –ispun indeksa dvanaestogodišnjaka (KEP indeks) u Republici Hrvatskoj s vrijednostima KEP-a u drugim europskim zemljama. Od 1938. godine KEP indeks predstavljen je indeks koji pokazuje zbroj zubi zahvaćenih karijesom, izvađenih zubi kao posljedica karijesa i zubi s ispunom (u nižoj dobi promatra se kp indeks, indeks bez ekstrakcije), postaje relevantan u praćenju distribucijskih trendova karijesa kojima se SZO koristi u svojoj procjeni oralnoga zdravlja, a pokazuje intenzitet, odnosno učestalost bolesti.
Kao što je navedeno u Nacionalnom programu za preventivu i zaštitu oralnog zdravlja KEP indeks za Hrvatsku je 4,1 (podaci iz Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava iz 2013.) te je prema tada dostupnim podacima za druge zemlje (www.fdiworldental.org 2005-2012) jedino u Bugarskoj KEP indeks kod dvanaestogodišnjaka bio veći nego u Hrvatskoj.
Prevalencija karijesa u svijetu bilježi pad u razvijenim zemljama zbog bolje organizacije dentalne zdravstvene zaštite, dostupnosti fluoridnih preparata, poboljšanja oralne higijene i bolje razvijenosti svijesti o važnosti očuvanja zdravlja zubi. Zemlje zapadne i sjeverne Europe bilježe značajan trend smanjenja karijesa dok za zemlje istočne i središnje Europe karijes ostaje i dalje ozbiljan javnozdravstveni problem.
Osim izostanka sustavnih preventivnih pregleda, karijes je povezan i s nepravilnom prehranom, posebno s prehranom bogatom rafiniranim šećerima. Prehrana s nedovoljno svježeg voća i povrća, a s puno slatkiša i slatkih gaziranih pića neminovno dovodi do karijesa. Može se pojednostavljeno zaključiti da sve nepravilnosti u prehrani koje dovode do debljine dovode i do zubnog karijesa. Ne smijemo zaboraviti četkanje zubi, kao najefikasniju mjeru u sprečavanju karijesa. Pranje (četkanje) zubi dva puta dnevno vodeća je metoda koju osoba sama može primijeniti (bez pomoći stručnjaka) za uklanjanje zubnih naslaga i sprečavanje karijesa i parodontnih bolesti. Rezultati Međunarodnog istraživanja o zdravstvenom ponašanju učenika (Health Behaviour in School-aged Children HBSC) koje provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo pokazuju sljedeće:
Samo 29% učenica i 25% učenika 1. razreda srednje škole jede voće svaki dan, iako bi prema preporukama svaki dan trebalo jesti najmanje 2 porcije voća. Od 45 zemalja uključenih u istraživanje, samo u 8 zemalja manje je učenika i učenica koji redovito jedu voće.
Čak 24% učenica i 26% učenika 1. razreda srednje škole pije slatka pića svakodnevno, namirnicu koja se smatra najmanje odgovarajućom u pravilnoj prehrani jer sadrži puno rafiniranog šećera a bez hranjivih tvari nužnih za pravilan rast i razvoj. Iako se radi o smanjenju u odnosu na prethodne godine, u drugim zemljama smanjenje konzumacije slatkih pića je jače izraženo pa je Hrvatska po ovom pokazatelju iznad prosjeka zemalja uključenih u istraživanje.
Gotovo svaka treća učenica i svaki drugi učenik u Hrvatskoj peru zube manje od dva puta na dan. Dok djevojke porastom dobi češće peru zube, kod mladića je upravo suprotno. Neki od mladića koji su u dobi od 1 godina redovito prali zube zaborave na tu zdravu naviku u dobi d 15 godina (roditelji, oprez!). Zanimljivo je da zube najčešće peru učenici i učenice u Švicarskoj, Švedskoj i Nizozemskoj. Zubi se najrjeđe peru u Moldaviji, Rumunjskoj i na Malti. Ova geografska razlika u pranju zuba govori o važnosti navika, običaja, razine edukacije i socioekonomskog statusa.
Autori: Ivana Pavić Šimetin, Hrvoje Jurić, Marijana Radić Vuleta, Anka Kvesić Jurišić, Ana Malenica
