Lažni ili pravi?

Po okusu i mirisu med, a u njemu 
i šećerni sirup

'A beekeeper at a beehive. A beehive is an enclosed structure in which some honey bee species of the subgenus Apis live and raise their young. Natural beehives are naturally occurring structures occup
'Frank May/DPA/PIXSELL'
18.02.2013.
u 16:35

U nas još nema laboratorija s opremom i analitičkim metodama potrebnima za otkrivanje krivotvorenog meda, tvrdi D. Rogulja

Etikete trpe svašta, nebrojeno se puta pokazalo. Je li to slučaj i s “domaćim medom”, pitaju neki čitatelji Potrošača koji ne zaboravljaju slučaj Dalmedova meda koji je svojedobno punio novinske stupce. U analizi spornoga meda stajalo je, podsjetimo, da nema peludnih zrnaca te da je HMF (produkt raspada jednostavnih šećera u medu stajanjem ili pregrijavanjem) u njemu gotovo 10 puta veći od maksimalno dopuštenog, što je bio signal za njegovo povlačenje s tržišta.

Po analizu u Bremen?

No iz Udruge pčelara Pčelinjak kažu da ni u tom, a ni u drugim slučajevima na koje su upozoravali potrošači i pčelari nikada nije decidirano potvrđeno da je bila riječ o krivotvorini ili lažnom medu jer u nas još nema laboratorija s opremom i analitičkim metodama potrebnima za otkrivanje krivotvorenog meda. A nije poslan, primjerice, ni na enzimske i fruktozne analize u Bremen.

– Sudeći po sredstvima predviđenima nacionalnim pčelarskim programom za kontrolu kvalitete meda, mogli smo imati i dva laboratorija. Jedan, naime, košta 1,5 milijuna kuna – kaže čelnik udruge i pčelar Damir Rogulja.

No taj je novac, ističe on, lani potrošen na nepotrebne analize perifernih karakteristika meda (HMF, vlagu, električnu vodljivost i navodno sortnost prema peludnim zrncima), što ništa ne dokazuje jer se odnose jedino i isključivo na dostavljeni uzorak.

– Tako nećemo dobiti kvalitetniji proizvod, a svi koji s medom i ostalim pčelinjim proizvodima muljaju i dalje će ostati nedodirljivi i u zoni prekršaja, bez mogućnosti da im se dokaže kaznena odgovornost za krivotvorenje – upozorava Rogulja. S njime se slaže i osnivač PIP-a Ivan Bračić po čijim spoznajama, kako tvrdi, na hrvatskom tržištu ima krivotvorenog meda (kad se pčele hrane šećernim sirupom ili ga se umiješa u pogonu), krivotvorenih dodataka prehrani (proizvodi na bazi meda i propolisa) te krivotvorenih medica koji se prodaju dućanima, drogerijama, ljekarnama, kafićima, restoranima, ali i na tržnicama, sajmovima, uz ceste...

Svjetski šampion

No u Hrvatskom pčelarskom savezu garantiraju da je med svih 9000 pčelara u Hrvatskoj, koji imaju oko pola milijuna košnica i godišnje proizvedu do 7000 tona meda, kontroliran, visokokvalitetan i siguran, a ostalo nije njihova briga.

– Naš je med iznimno kvalitetan, što osim mikrobioloških, organoleptičkih, senzorskih i peludnih analiza, pokazuju i zlatne medalje na međunarodnim ocjenjivanjima, među kojima i titula svjetskog šampiona 2010. među 336 uzoraka – kaže čelnik saveza Martin Kranjec i ističe da se med kao med ne može krivotvoriti jer ga može proizvesti samo pčela, a ne čovjek.

Rogulja pak tvrdi da krivotvoreni med nije moguće prepoznati okusom, izgledom ili mirisom, ali ni postojećim metodama u RH. No to ne znači da proizvođači fruktoznog sirupa sofisticiranim tehnologijama potrošačima ne podvaljuju “rog pod svijeću”.

>> Pčelaru mailom stiže vijest o košnicama

Ključne riječi

Komentara 3

Avatar nekakav
nekakav
17:36 18.02.2013.

pa nek si sami osnuju udruženje 'prirodni hrvatski med', uzmu sredstva bespovratna iz e unije, i tako sami među sobom naprave reda. onaj koji im bude vjerovao, kupovat će od njih. al narod kupuje što je jeftino. al zbilja, tolke novce bacamo na te pčelare, a nikakvih rezultata. unija više ne poštiče pčelarstvo. jel to netko našima javio?

SM
smatokov
19:12 18.02.2013.

pa o čemu ti pričaš vjerovatno ne znaš ni razliku između pčele i ose, koje novce ti bacaš na pčelare ,a država koje novce daje, a iz EU pčelari za kapitalna ulaganja ne mogu ni povlačiti sredstva jer predstavnik pčelara, koji je bio pozvan na pregovore , nije ni došao pa pčelari nisu ni dobili mogućnost povlačenja sredstava. Zato začepi i mani se više komentiranja, a bome svaki članak ti moraš odbrojati . Daj čovjeće ugasi se više

BO
bode
22:38 18.02.2013.

Jolanda, dušo!!! Tako mlada a u tebi tako vrije znanje skupljeno na Kumrovečkom univerzitetu. Divota!!! Članak, a joj glava boli!!!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije