Mi nemamo Donat. Nismo ni stari nekoliko tisuća godina, i nema nam druge nego osvojiti goste sadržajem, ponuditi im što više toga uz more, sunce i kilometre uređene obale... Na Viru ovo više ne naglašavaju zbog velikog broja apartmana i prozivki zbog prostornog nereda. Danas to ističu zbog brojki, a one govore u prilog politici virskog turizma. Jer, i u ovoj sezoni u kojoj mnogi broje minuse Vir premašuje prošlogodišnje, i to rekordne brojke. Prošle godine su naime Virani imali najveći porast u Hrvatskoj po broju noćenja za čak 20 posto, a premašili su i dva milijuna noćenja. Kako to?
Nema dokaza da je bio Orban
Logično je Citirati Vojka V kada se zna što je prethodilo uspjehu. Prije 44 godine Vir je spojen mostom, pa se baš tu htjelo graditi nuklearku. Virske parcele mogle su se tada kupiti za cijenu krave ili dvije, slijedila je prva gradnja, pa prvo rušenje, nakon rata uslijedio je novi bespravni građevinski bum, bez infrastrukture. Bageri su krenuli, no samo 500 od ukupno 10.000 virskih objekata prije petnaestak godina nije ušlo u prostorni plan, paralelno se gradio i vodovod, kanalizacija, cijena kvadrata u prvom redu do mora penjala se i do 300 eura i dogodio se turizam rekordnih brojki. Vir nikako nije htio ostati ružno pače.
Dapače... Nema ondje klasične dalmatinske priče starih trgova, tragova povijesti, kaleta, ali ima nekog obiteljskog štiha, zapravo na Viru turisti su doma, cijela naselja vrve sunarodnjacima, pa čak i frendovima iz kvartova u gradovima iz kojih su stigli na Vir bilo kao vlasnici bilo kao turisti. I zaljubili su se u otok.
– Ja Vir ne bih mijenjala. U Zagrebu sam zimi, ali ljeti - samo Vir. Ovo more, ovaj zrak. I ne, ne vraćam se u Bratislavu, i ne, ne bih se vraćala ni u Rogoznicu gdje sam ljetovala do prije desetak godina. Ispričala nam je ovo Slovakinja Miriam, jedna od najpoznatijih influencerica u Slovačkoj, kći bivšeg gradonačelnika glavnog grada Slovačke. Ona je “kriva” što su Sridnje kućice, naselje u kojem sa suprugom Hrvatom ima vikendicu, danas pune Slovaka. Pomogla je i prilikom snimanja jednosatnog slovačkog filma o Viru koji će tek biti prikazan.
– Obožavam Vir i drago mi je da se Slovaci i Česi imaju kome obratiti i kad postoji neki problem – kazala nam je Miriam. Idemo dalje, do onih koji su se također imali kome obratiti kad su prije dosta godina otkrili najbliži im otok povezan mostom. Mađari, njih na tisuće, vlasnici su kuća na otoku. Mađari se nisu odljubili od Vira ni kad je baš njima najviše kuća srušeno u akciji ministarstva prije 15-tak godina u svrhu zaustavljanja bujanja bespravne gradnje na Viru. Možda i zato što im je onaj koji im je prodao parcele ili apartmane navodno i nadoknadio štetu. Navodno je to bio neki moćni Mađar, imena Atila.
– Bio ti je na Viru, gdje je inače jako puno bogatih Mađara i današnji njihov Atila, Orban, samo nemam dokaza, priča mi poznavatelj “mađarskih stvari” na Viru. – Za razliku od Slovaka, Čeha, Slovenaca kojih je isto nekoliko tisuća, pa i Nijemaca, Austrijanaca, Švicaraca kojih je manje, Mađare gotovo nitko ništa ne razumi. Jedino par riči, a jednu posebno... Koju? – pitam ga.
– Bankomat... – kaže i “prevodi”:
– Serekeš!?
Sjajna koncertna sezona
Keša na Viru stvarno ima, ponuda je jako dobra i u restoranima i u barovima, na štandovima uz cestu... No posebno odskače koncertna sezona. Ove godine već su svirali Prljavci, Parni Valjak i Gazde... Na Viru je uz sve strane zaljubljenike u otok, ipak najviše ljudi iz zagrebačkog prstena, možda i 15.000 vlasnika vikendica. Tu je i nekoliko tisuća Slavonaca. Baš su uz domicilne Virane naši kontinentalci najzaslužniji za turistički razvitak otoka na kojem je ljeti oko 50.000 ljudi, željnih zabave koju nalaze u adrenalinskom turizmu, bicikliranju, jet-skiju, vožnji padobranom, quadom. Oni su tu doma ili se barem tako osjećaju, što je i dragocjenije.
Što posjetiti, isprobati
Vila Lanterna
Virski svjetionik sagrađen je 1881. godine na jugozapadnom dijelu otoka u vrijeme Austro-Ugarske monarhije. Danas je to Vila Lanterna, spomenik nulte kategorije i prvi obnovljeni i luksuzno preuređeni svjetionik na Jadranu. Ima pet zvjezdica i stalno je puna.
Kaštelina
Venecijanska utvrda, izgrađena početkom 17. stoljeća. Mletačke vlasti su je izgradile u svrhu zaštite stanovništva ninskog kraja i Vira od uskoka i napada Turaka. Dio tog fortifikacijskog objekta sačuvan je i danas i u njemu se nalaze grbovi venecijanskih providura. Zbog potopljenog pristaništa idealna pozicija za ronjenje.
Crkva sv. Ivana Krstitelja
Mala romanička crkvica datira iz 13.stoljeća. Pravokutnog je oblika s polukružnom apsidom, a oko nje je sagrađeno virsko groblje.
VRSAR 95
DUGI OTOK 88
MEDULIN 86
NIN 86
MOŠ. DRAGA 85
VIR 85
FAŽANA 84
SUSAK 82
N.VINODOLSKI 81
LOVRAN 80
MURTER 00
PIROVAC 00
TRIBUNJ 00
ČIOVO 00
ŠOLTA 00
BAŠ. VODA 00
PODGORA 00
LOPUD 00
KUPARI 00
LUMBARDA 00
Madjari su losi gosti!