Pokažete li prstom na karti točno u središte Istre, pokazali ste ravno na – Tinjan! Mjesto od samo tri stotine ljudi koji u okolici broji isto toliko bazena... Ako ne i više!
– Rijetke su vile u okolici Tinjana bez bazena. A kad smo već kod centra Istre, on je tu u našim Klemenićima, označuje ga mala piramida i sunčani sat – govore domaći.
Tinjanke digle bunu kao u Stubici
Kao što su Zagorci u Stubici podizali Seljačku bunu, tako su ovdje bunu dizale – žene. Tinjanke.
– Bunile su se naše susjede itekako, i to one iz Tinjana, ali i okolnih mjesta Kringa, Milinki, Bašići ili Milohanići. Dvije stotine susjeda, samo žena, podiglo se 1931. godine protiv siromaštva i gladi. Muškarci nisu sudjelovali u buni, oni su radili u polju, a one su ovdje u centru protestirale protiv fašističkih vlasti, a dio ih je čak i uhićen i odveden u zatvor. Bilo je to doba kada su poreznici uzimali čak i meso iz kuća, pa bi u vrijeme kolinja od svakog prasca ravno devet kilograma išlo vlastima – govori mladi povjesničar Ivan Smoljan pa nastavlja:
– Tražile su naše prabake čak i ukidanje liječnika i učitelja u školi jer njihova djeca nisu išla u školu, bila je ona namijenjena samo bogatim talijanskim obiteljima, pa u učitelju nisu vidjele smisao. Upravo ovih dana, za dan općine 18. svibnja otkrivamo spomenik susjedi Tinjanki u centru mjesta, u centru same Istre. Ponosni smo na njih – dodaje Smoljan, inače kustos u Muzeju grada Pazina, koji u Tinjanu vodi Zavičajnu zbirku Enriko Depiera, obitelji koja je ovdje živjela još od 16. stoljeća.
– Nekad smo, prije pet stotina godina, bili grad, vide se i zidine, a ovdje u centru je i – stup srama. Bilo ih je više u Istri, no za naš se točno zna gdje se nalazi. Tko bi ukrao kozu ili učinio što loše, stajao bi vezan na stupu srama nekoliko dana, gladan, žedan, na kiši i suncu, a susjedi bi ga pljunuli, gađali jajima, ostala bi lopovu trauma pa više nikad ne bi ni pomišljao što ukrasti u mjestu. Eto, stup srama je u ovoj ulici, koju zovemo Get, u nekadašnjem ulazu u grad.
U zbirci o kojoj se brine nalaze se čak i ruzinavi željezni okovi koji su bili na stupu srama, ali i najstarija fotografija u Istri.
– Fotografija je iz 1852. godine, radi se o portretu vjenčanja Giuseppea Depiere i njegove ruske supruge Amalie Pitrov. Nevjerojatno je da samo 13 godina nakon izuma fotografije, u Istri, baš kod nas, imamo – portret! Zbirka prikazuje razliku između seljaka koji su živjeli na rubu siromaštva i građanskog bogatog društva koje je odlazilo na piknike i fotografiralo se – dodaje Smoljan.
Najviše pršutana po stanovniku
Njegova supruga Ivana Antolović Smoljan vodi Hižu istarskog pršuta, turističku atrakciju u centru, a pršut se ovdje u kraju reže punih 500 godina, on im je stoljetna tradicija.
– Pršut je na Tinjanštini bio u svakoj familiji, a danas imamo u kraju niz susjeda koji imaju pršutane, od Milohanića, Dujmovića, Antolovića... Da zbrajamo, po glavi stanovnika imamo najviše pršutana u zemlji, možda i u Europi! – smije se gospođa Smoljan.
Pršut se suši na vjetru bez kože barem godinu dana, a ne dimi se kao onaj u Dalmaciji.
– Umivamo ga soli, paprom, lovorom, češnjakom i ružmarinom, a nema toga tko je uspio sam u jednom danu pojesti cijeli pršut; kad se nareže, ima možda i šest kilograma mesa. Planiramo na katu otvoriti i Muzej istarskog pršuta – govore u Hiži.
Prvi čovjek Tinjana, veterinar Goran Hrvatin dodaje:
– Malo smo i mirno mjesto, zato i privlačno turistima. Moj je posao brinuti se o susjedovoj kravi, svinji, patki i kokoši, a životinje volim od djetinjstva, moji su roditelji kod kuće imali istarskog boškarina. Blizu smo i mora, za 20 minuta od Tinjana turist je već na plaži. Prije nešto više od desetljeća imali smo u mjestu 20 kreveta, sad ih je tisuću! – ponosan je Hrvatin.
Domaći u kraju, nešto dalje, uostalom, spominju kako su vidjeli i – Rogera Federera, koji je ovdje, sa suprugom Mirkom, incognito tražio mir. U blizini je u Pazinu i novootvoreni STOP SHOP, koji za turiste ima što god požele, možda će i Roger tamo zaviriti. Središnja Istra je hit, a Tinjan ima priče koje su vršnjaci doba u kojem su živjeli Magellan, Michelangelo, Shakespeare ili da Vinci...
