ČUDOVIŠTA NA PLATNU

8 najvećih SF hitova koji se bave genetičkim temama

Jurski park
Foto: Promo
06.09.2015.
u 11:00

Hoćemo li jednoga dana imati i klonirane dinosaure u stvarnosti, ostaje nam tek vidjeti, premda nas filmovi redovito upozoravaju da to baš i ne bila pametna ideja

Jedan od najiščekivanijih filmova ovog ljeta bio je definitivno Jurski svijet, četvrti dio slavnog serijala koji je 1993. godine započeo Steven Spielberg, a zahvaljujući kojem su dinosauri danas jedan od neizbježnih motiva u popularnoj kulturi. Osim što je napravio revoluciju u digitalnim efektima, Jurski park sa svojim nastavcima također je povećao zanimanje javnosti i medija za genetički inženjering, biotehnologiju i kloniranje, područja znanosti koja u stvarnom svijetu danas grabe velikim koracima naprijed.

Hoćemo li jednoga dana imati i klonirane dinosaure u stvarnosti, ostaje nam tek vidjeti, premda nas filmovi redovito upozoravaju da to baš i ne bila pametna ideja. U povodu prikazivanja Jurskog svijeta napravili smo mali izbor SF filmova koji se bave genetičkim i srodnim temama, koji možda nemaju uvijek uporište u stvarnoj znanosti, ali bez sumnje fasciniraju svojim idejama i maštovitim zapletima.

Momci iz Brazila

Momci iz Brazila (1978.) u režiji Franklina J. Schaffnera na prvi pogled djeluju kao politički triler o lovu na nacističkog doktora Josefa Mengelea, ali zapravo je riječ o SF priči o kloniranju Adolfa Hitlera, i to u 94 kopije! Ekranizacija istoimenog romana Ire Levina svojevremeno je privukla veliku pozornost svojom kontroverznom tematikom, a zanimljivo je da je zloglasni Mengele još uvijek bio živ u vrijeme premijere filma.

Blade Runner

Kultni Blade Runner (1982.) Ridleya Scotta uvijek se stavlja u kategoriju filma o androidima i umjetnoj inteligenciji iako su replikanti u toj priči zapravo proizvod genetičkog inženjeringa. Oni su inteligenti, snažni i imaju čvrst nagon za samoodržanjem, ali 'rok trajanja' ograničen im je na samo 4 godine i uglavnom su svedeni na bespravnu radnu snagu. Motiv replikanata poslužio je kao polazište za filozofska pitanja o tome što čini čovjeka i njegov identitet te koja je uloga emocija i sjećanja u svemu tome, zbog čega je Istrebljivač već desetljećima predmet raznih analiza, rasprava i tumačenja.

Muha

Redatelj David Cronenberg u svojim filmovima često se dotiče genetičkih tema, i to ponajprije u maniri "tjelesnog horora", a ni Muha (1986.) nije izuzetak. Remake istoimenog filma iz pedesetih govori o znanstveniku (Jeff Goldblum) koji odlučuje na sebi testirati stroj za teleportaciju. Međutim, za vrijeme pokusa u stroj se neprimjetno uvuče obična muha, što rezultira genetskom fuzijom čovjeka i kukca. Rezultat je, blago rečeno – jeziv, što u prijevodu znači da su majstori maske i specijalnih efekata dobro odradili svoj posao.

Gattaca

Jedan od najboljih SF filmova devedesetih, Gattaca (1997.) vodi nas u distopijsku budućnost u kojoj genetska selekcija određuje društveni položaj ljudi. Glavni junak (Ethan Hawke) zbog svoje nesavršene genetske slike ima inferioran status u društvu, što mu onemogućava da ostvari svoj životni san – put u svemir. Međutim, pravila postoje kako bi se mogla zaobići... Film u režiji Andrewa Niccola odlikuje se istančanim vizualnim stilom i opipljivom atmosferom, a pokazuje moguće sociološke posljedice napretka u genetici, što u ovom slučaju dovodi do diskriminacije pojedinaca u društvu.

Alien: Uskrsnuće

Kroz cijeli serijal o Alienu provlače se motivi genetike i biotehnologije, ali četvrti dio uistinu cijelu stvar diže na neke nove i morbidnije razine. U Alienu: Uskrsnuću (1997.) Jeana-Pierrea Jeuneta ikonična junakinja Ellen Ripley (Sigourney Weaver) biva vraćena iz mrtvih zahvaljujući kloniranju, ali s malim "bonusom". Naime, ona sada u sebi ima i tragove izvanzemaljskog DNK, što uvelike utječe na njene fizičke sposobnosti, a i istovremeno je povezuje s alienskom rasom protiv koje se cijeli život borila (ironično, zar ne?) Film se posebno pamti po pojavi zastrašujućeg ljudsko-alienskog hibrida, koji baš nije najbolje sjeo većini gledatelja.

Hibrid

Poigravanje znanstvenika s prirodom čest je motiv u SF filmovima, a u Hibridu (2009.) genetičari Adrien Brody i Sarah Polley stvaraju križanca između čovjeka i životinje što, naravno, neće proći bez fatalnih posljedica. Zanimljiv uradak redatelja Vincenza Natalija (Kocka) odlikuje se solidnim specijalnim efektima i bizarnim prizorima, a na trenutke podsjeća na filmove iz Cronenbergova opusa. Glumica i manekenka Delphine Chanéac ostvarila je pritom vrlo upečatljivu ulogu hibridnog stvora koji unosi ogromnu pomutnju u život dvoje znanstvenika.

Distrikt 9

Jedan od filmova o kojima se najviše govorilo 2009. godine, Distrikt 9 redatelja Neilla Blomkampa prikazuje alternativnu stvarnost u kojoj bića iz svemira već godinama obitavaju na Zemlji, ali ne kao osvajači, već kao potlačena rasa. "Genetički" zaplet počinje kada glavni protagonist (Sharlto Copley) biva izložen tuđinskim supstancijama nakon čega prolazi kroz postupnu fizičku transformaciju u izvanzemaljca te počinje shvaćati njihovu tešku perspektivu. Cijela priča obogaćena je pritom društvenim komentarom i alegorijskim elementima, ali i spektakularnom akcijom te inovativnim specijalnim efektima.

Jupiter u usponu

Skupa space-opera Jupiter u usponu (2015.) redateljskog para Wachowski nedavno je neslavno prošla u kinima, ali svojom tematikom dobro se uklapa u naš izbor. Jupiter Jones (Mila Kunis) naizgled je obična djevojka sa Zemlje, ali zbog svog genetskog koda nađe se u središtu zavrzlame galaktičkih razmjera te unosi nemir u drevnu svemirsku obitelj koja iskorištava ljude za stvaranje svojevrsnog eliksira mladosti. U njenim pustolovinama prati je Channing Tatum koji glumi hibrida čovjeka i vuka (!), a on je samo jedan u nizu uvrnutih likova u uvrnutom filmu koji je puno zabavniji nego što to sugerira njegova reputacija.

>> Film 'Jurski svijet' u samo 13 dana zaradio milijardu dolara i ušao u Guinnessovu knjigu rekorda

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije