Dobri temelji na kojima je izgrađeno njihovo obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, a zatim mjera za mlade poljoprivrednike na kojoj je prošao i imao priliku gospodarstvo još više unaprijediti i modernizirati, bili su velika odskočna daska u životu Marka Malovića iz Palanjka, sela nadomak Siska.
Preuzeo od majke
Gospodarstvo je ovaj 33-godišnjak preuzeo od majke Grozdane, ona ga je naslijedila od svekra, Markova djeda Mate. U toj smjeni generacija i vlasnika Marko je isprofilirao smjer u kojem će ići, a to je uzgoj konja, prvenstveno hrvatskih posavaca, ugrožene i zaštićene autohtone hrvatske pasmine konja, poslušnih i blage ćudi.
Osim njih, na gospodarstvu su i hladnokrvnjaci, najbrojnija hrvatska autohtona pasmina konja čije su karakteristike otpornost i dobra plodnost. Uzgajaju ih Malovići za rasplod, ždrebad prodaju, a svoje konje pokazuju i na izložbama na kojima njihovi istimareni ljepotani osvajaju nagrade. Imaju tridesetak grla, dva su pastuha. Bavi se poljoprivrednik Marko i ratarstvom pa na nekih šezdesetak hektara sije kukuruz, ječam, zob, tritikal i pšenicu, za potrebe svojih životinja i za prodaju. Kaže kako kukuruz uvijek dobro rodi, godišnje ga imaju između 200 i 300 tona. Trenutačna je cijena 150 eura za tonu, kao i za tonu pšenice koje proizvedu oko 40 tona.
Malovići na gospodarstvu imaju skladišni prostor za žitarice, opremljeni su svom potrebnom mehanizacijom pa, među ostalim, imaju i kombajn i tri traktora. Obitelj u Moslavini ima i vinograde. – Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo preuzeo sam od majke 2018. godine – kaže Marko, inače bivši nogometaš. U vrijeme dok je gazdarica bila mama Grozdana, na imanju s mješovitom poljoprivrednom proizvodnjom bilo je dvadesetak krava, krmače i četiri kobile, no Marko je budućnost vidio u uzgoju konja. Otac Ivica nije to isprva smatrao baš najboljom idejom, no danas ponosno kaže kako su četvrta generacija koja je nastavila obiteljsku tradiciju bavljenja ratarstvom i stočarstvom. Uz Marka i roditelje na gospodarstvu je i Markova 25-godišnja djevojka Klaudija Jarčević iz obližnje Hrastelnice čija se obitelj također bavi poljoprivredom, no uzgajaju svinje i nekoliko krava. Klaudija obožava raditi s konjima i toliko se u njih zaljubila da ih sada ima i tetovirane.
– Planiramo se i dalje baviti uzgojem konja, ali imamo i ideja za proširenje na turističku djelatnost – govori Klaudija dok s njom i Markom idemo prema nekoliko minuta vožnje udaljenom pašnjaku na kojem su hala i većina konja, dok je dio životinja smješten iza kuće u selu.
Brojni planovi
Područje na kojem caruje pitom pastuh Zeus ograđeno je žicom, konji imaju prostranstvo od oko 2000 hektara, a rijeka Lonja ovaj pašnjak dijeli na dva dijela. Da ne bi koji od konja otišao svojim putem, svaki ima ogrlicu za praćenje i Marko putem mobitela vidi je li koji skrenuo s puta pa odlazi po njega, da ga vrati. U staji su postavljene i kamere: – Kobile se ždrijebe kad je sjetva kukuruza i ja sam uglavnom stalno budan kad je ždrijebljenje jer je svaka minuta bitna – kaže Marko Malović. S obzirom na veličinu gospodarstva i opseg posla koji svakodnevno valja obaviti, pitamo ga kako su se podijelili u zaduženjima.
Naravno, svi rade sve, kad treba svojski zapnu zajedničkim snagama, no kad se mogu podijeliti, onda to izgleda tako da Marko kosi, balira i pripremi sve što treba za sjetvu, s obzirom na to da je agronom po struci, tata Ivica brine o zaštiti bilja, budući punac kombajnira i popravlja mehanizaciju, Klaudija hrani, čisti i timari konje, a na mamu Grozdanu pali su kućni poslovi, ali naravno da i ona uvijek uskoči pomoći na gospodarstvu. Postojeći broj od tridesetak konja, koliko sada ima na gospodarstvu, Marko Malović ne bi povećavao, a o tome koliko će ih u konačnici biti ovisi o realizaciji njegovih i Klaudijinih planova – od škole jahanja do smještaja na gospodarstvu.
Hrvatski posavci i hrvatski hladnokrvnjaci, njih oko 30, uzgajaju se na ovome gospodarstvu nedaleko od Siska. Za prehranu životinja te za prodaju obitelj obrađuje oko 45 hektara oranica na kojima su posijani kukuruz, zob, pšenica, ječam... Kose i 15 hektara zemlje na kojoj je lucerna. Ždrebad prodaju, a uz ratarstvo i stočarstvo te vinogradarstvo, u planu im je da djelatnost gospodarstva prošire i na turizam.