Između stranaka okupljenih oko SDP-a i onih oko HDZ-a na idućim će se izborima voditi tijesna utrka, smatra Dragan Bagić, dvadesetšestogodišnji sociolog, voditelj Odjela za istraživanje javnog mnijenja agencije Puls. Upravo se ta agencija, koja ove godine puni desetogodišnjicu od osnutka, posljednjih godina nametnula kao vodeća u području detektiranja javnog mnijenja prema političkim strankama.
Na istraživačke agencije ponekad pada sumnja da favoriziraju pojedine stranke. Nakon ankete u ožujku koju je naručio IRI, iz političkih se krugova čulo da je namještena od HNS-a, a da je lipanjsku anketu "naručio" SDP.
- Ankete što spominjete naručuje Međunarodni republikanski institut, i to još od 1998. godine. No, stranke nemaju nikakva utjecaja na oblikovanje ankete, niti imaju s nama bilo kakva doticaja. IRI, koji plaća anketu iz proračuna SAD-a, predstavlja rezultate te ankete strankama s kojima surađuje, a ovoga puta rezultati su predstavljeni gotovo svim parlamentarnim strankama. Što se nas tiče, nema nikakve mogućnosti za namještanje rezultata u nečiju korist. Namještanje rezultata imalo bi smisla samo kad bi to imalo učinka na krajnji rezultat izbora. Međutim, sva istraživanja pokazala su da objavljivanje rezultata takvih anketa nemaju nikakva utjecaja na izborne rezultate. Nikome se ne bi isplatilo platiti namještene rezultate jer time ništa ne dobiva. Nama se to profesionalno pogotovo ne bi isplatilo jer su rezultati predizbornih istraživanja provjerljivi na izborima. Dvije trećine prihoda ostvarujemo istraživanjem tržišta i nitko nas ne može tako dobro potplatiti da bi nam se isplatilo staviti na kocku ugled što ga imamo među drugim naručiteljima. Iskreno vjerujemo da si to ne dopuštaju ni konkurentske tvrtke.
Prema vašoj anketi, došlo je i do skoka popularnosti SDP-a...
- Nije riječ o skoku nego o oporavku SDP-a. SDP je uvijek dobivao između 15 i 20 posto, a u ožujku je prvi put pao ispod toga, na samo 13 posto, pa smatram da se radilo o lošem trenutku te stranke, a ne o njezinoj stvarnoj poziciji. Rejting te stranke veže se uz rezultate Vlade.
Ima li ta stranka prostora za značajniji rast do izbora?
- Prije izbora, negdje 1999. godine, SDP je sam dobivao oko 25 posto glasova. Sve do početka 2002. stranka je i nakon izbora imala rejting iznad 20 posto. Ali otkako su počeli veći problemi unutar koalicije, stranka je počela padati prema 15 posto. Zato zaključujem da SDP ima određeni potencijal, te da se može vratiti na 20 i više posto, što međutim ovisi o tome kako će uvjeriti razočarane glasače da je Vlada ipak nešto napravila i da ima snage napraviti nešto u budućnosti. No, i druge stranke imaju potencijal koji mogu iskoristiti u predizbornoj kampanji.
HSS je po vašim anketama u blagom padu, a HNS stoji na desetak posto...
- Ne bih rekao da HSS-u pada rejting . Od kraja 2002. obje stranke imaju stabilan rejting od 9 do 10 posto, s tim da je u poretku stranaka HSS malo ispred HNS-a. Ne bih vjerovao istraživanjima po kojima HSS pada, jer to bi bilo veliko iznenađenje, a nema ni tumačenja zašto bi se to dogodilo.
Hoće li HDZ, koji pokazuje stabilan rast, doseći do izbora 30 posto glasova?
- Preciznije je reći da HDZ ima stabilan rejting, koji se kreće od 24 do 27 posto, a ne stabilan rast.
Kad se zbroje glasovi desnog i lijevog bloka, razlika je vrlo tijesna.
- Ta je razlika doista tijesna, a ne mogu se ni očekivati velike promjene u odnosu snaga između tih dvaju blokova što sada zaista jesu podjednaki. Ali novinari često griješe kad se oslanjaju samo na pokazatelje na nacionalnoj razini, a zanemaruju rezultate po izbornim jedinicama. Rejting koji mi pokazujemo služi više tome da se prate opći trendovi, a za odnos snaga u Saboru mjerodavan je jedino rezultat po izbornim jedinicama. Skoro svaka od stranaka, uključujući i one koje na državnoj razini dobivaju ispod 5 posto glasova, ima takozvane bunkere, neka svoja područja u kojima je jaka i preko kojih može dobiti mjesto u parlamentu.
Kako tumačite smanjenje broja neopredijeljenih?
- Politika nekim ljudima, naravno, nije najznačajnija tema i u normalno vrijeme rekao bih da su za politiku poluzainteresirani, pa u anketama odgovaraju da su neodlučni. O politici počnu više razmišljati tek kad moraju, dakle prije izbora. Ti ljudi nisu posve neodlučni, ali nisu ni pravi stranački navijači, pa tek s približavanjem izbora počinje njihovo izjašnjavanje. Svaka vlast dolaskom na poziciju na neki način razočara svoje birače, pa se oni izbjegavaju odlučiti sve dok se ne približe izbori.
Slažete li se s ocjenom da je liberalna opcija najviše izgubila u ovome mandatu?
- Prije prošlih izbora HSLS je imao podršku 12-13 posto, a danas ima oko 4-5 posto. Kad se zbroje sve stranke koje se zovu liberalnima, zajedno dobivaju 6-7 posto glasova. A to je otprilike snaga liberalne opcije u europskim zemljama. No problem je tih stranaka neisprofiliranost: Libra je nepoznata javnosti, LS se nije snalazio kao član koalicije s kojom se nije slagao, a HSLS se udaljio od liberalne opcije.
Kakva su vaša predviđanja za stranke desnoga bloka?
- Ne bih otpisao Hrvatski blok jer postoji mogućnost da i ta stranka uđe u Sabor. HSP može osvojiti više od jednog zastupničkog mjesta, HSLS i DC također, a kad se pribroje HDZ-u, dolazi se do tijesne ravnoteže prema vladajućim strankama. To, pak, tko će na kraju biti na vlasti, ovisi isključivo o dogovorima među strankama. Nitko ne može prognozirati tko će biti na vlasti dok se ne postignu koalicijski dogovori.
