Na pitanje kako se u turizmu nositi s promjenama, od klimatskih i tržišnih pa do sve prisutnijih kimatskih, brojni domaći i međunarodni stručnjaci ponudili su odgovore i primjere dobre prakse na 8. Međunarodnoj konferenciji Tourism 365 koja se danas i sutra održava u Zagrebu. U pozadini svih turističkih tema je, dakako, održivost, bolji balans života lokalnog stanovništva i gostiju koji sve više zaziru od gužvi. Ministar turizma i sporta Tonči Glavina, koji ističe da je ova godina po svim parametrima najuspješnija godina hrvatskog turizma, smatra da je zaokret prema održivosti već započeo.
- Usmjereni smo na održiv razvoj turizma, uz dobar odnos kvalitete života i koristi od turizma. U srpnju i kovozu smo bili na lanjskim brojkama, a na tome, uz nekoliko postotoka plusa ili minusa, želimo i ostati. Ljeti prostora za rast ima još samo u turistički manje razvijenim dijelovima zemlje te na kontinentu, a ukupne brojke ni pedesetak novih hotela s tristotinjak tisuća noćenja ne bi puno promijenilo. Ulazimo u eru upravljanja turizmom, u kojoj povećamo brojke u vansezoni.
Nismo ni blizu scenarija kakav se odigrao, recimo, u Palmi de Mallorci gdje je bilo prosvjeda protiv turizma i gdje je radi toga i pao i turistički promet, ali za dvije, tri godine i nas je to moglo zadesiti. No, od toga ne treba strahovati, odlučili smo se za odgovoran pristup, izazova će biti idućim godinama, ali optimističan sam - poručio je s konferencije ministar Glavina i dodao da se struka slaže s novim smjerom turizma. - Većina iznajmljavača s kojima razgovaram kaže da su ove godine bili manje popunjeni i da su im prihodi manji nego lani. To bi se, da je ostalo po starom, događalo iz godine u godinu. Sve što radimo, radimo da sačuvamo one koji se turizmom bave danas i da se turizmom mogu baviti i sutra i da budu konkurentni.
A to ne bi mogli kada bi se nastavio trend s 30.000-40.000 novih kreveta svake godine. Gledam, od Dubrovnika do Pule tisuće su kranova, i dalje se grade isti takvi objekti koji će se na tržštu naći za godinu, dvije. Tako se dalje ne može. Cilj je da oni koji rade dobro, rade još bolje i kvaitetnije, a oni koji rade slabije da razmisle o tome da dio kapaciteta prebace u dugoročni najam. Za to postoji veliko tržište i poslovna je prilika - kazao je ministar, potvrđujući, na novinarsko pitanje, da će porez na nekretnine plaćati i strani vlasnici, uključujući stotinjak tisuća vlasnika slovenskih vikendica.
Slovenski ministar turizma i sporta, koji je kao zajedničke aktualne probleme apostrofirao geopolitičku situaciju, klimatske promjene i nedostatak radne snage, založio se za zajedničke aktivnosti kako bi se vratilo goste iz Kine, Indije i drugih dalekih zemalja u brojkama otprije pandemije. Predstavnici Austrije ističu cjelogodišnji turizam kao izazov za manje-više sve turističke zemlje, a direktorica zagrebačke Turističke zajednice Martina Bienenfeld ocjenjuje da je Zagreb među rijetkim domaćim destinacijama koje su već ušle u cjelogodišnji turizam.
VEZANI ČLANCI:
- Turizam sve više znači za naš glavni grad. Već sada smo u plusu i dolascima i noćenjima od četiri posto prema lani. Zagrebački turizam je orijentiran održivo, zadnjih deset godina promovirali smo kulturni turizam, a priliku za napredak vidimo u poslovnom turizmu koji sada počiva na 80 posto domaćih i 20 posto međunarodnih skupova. Potencijal vidimo i u sportskom turizmu, uključujući okolicu, a očekujemo dobru završnicu godine sa sjajnom brojkama zahvaljujući zagrebačkom adventu - kazala je M. Bienenfeld.
Direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić otkrio je na konferenciji Tourism 365 da su ukupni turistički rezltati za rujan rezultati nešto slabiji nego lani, ali da je svih devet mjeseci i dalje u plusu. Gostiju je od početka bilo tri posto više nego lani, dok plus u noćenjima iznosi jedan posto. Dobre brojke očekuje i ovaj mjesec, koji će uvelike obilježiti poslovni skupovi.
>>> Najduža hrvatska plaža dugačka je 8 kilometara: Znate li gdje se nalazi?
