Nerijetko se diljem naše domovine čuje rogoborenje protiv Zagreba kao bogate metropole u koju se slijevaju najveća blaga i u kojoj se dobro živi. I sve to na račun regija. Javnosti je, međutim, slabo poznata uloga Zagreba kao velikog vjerovnika države, koja godinama od njega uzima a ništa ne plaća. Samo je 2000. godina završila s ukupnim dugom države Gradu u iznosu većem od 717 milijuna kuna. Dug se do danas nesmetano gomilao pa se okvirno može govoriti o trećini godišnjega gradskog proračuna.
Odmah po dolasku na vlast u gradu, prije gotovo dvije godine, tadašnji je gradonačelnik Milan Bandić pisao premijeru Ivici Račanu predloživši mu rješavanje imovinsko-pravnih poslova te financijskih dugovanja između Grada i države. To se trebalo početi rješavati - predlagao je Bandić - na zajedničkoj sjednici Vlade RH i zagrebačkoga Gradskog poglavarstva. No, takva sjednica nikad nije održana.
Iz Pregleda potraživanja Zagreba prema državi i državnim poduzećima i ustanovama - do kojeg je došao Večernji list - vidljivo je da najviše novca država duguje na ime naknade za pravo građenja, pripreme građevinskog zemljišta, te kupoprodaju i zamjenu nekretnina. Do kraja kraja 2001. taj je dug narastao na čak 253,230.028,58 kuna. Riječ je o dogradnji Predsjedničkih dvora na Pantovčaku tijekom 1993., 1995. i 1997. godine za koje država, budući da nije platila potrebna davanja, nikada nije ni izvadila građevnu dozvolu. Drugim riječima, dio je predsjedničke rezidencije - bespravno sagrađen!
Ne mare ni za režije
A to nije jedini dug Ministarstva financija: ispostave Porezne uprave smještene u gradskim poslovnim prostorima česti su neplatiše. Ukupno na ime zakupnina Gradu su do kraja 2000. godine tijela državne uprave te državna poduzeća i ustanove dugovale više od dva milijuna kuna. Petnaest puta više u istom razdoblju dug je iznosio za komunalnu naknadu. Razna tijela državne vlasti ne mare ni za plaćanje režija u gradskim prostorima, a prednjači Porezna uprava. Na 11 lokacija gdje se koristi gradskim objektima do kraja 2000. godine dugovala je 653.000 kuna. Apsurdno, uzme li se u obzir da je Porezna uprava lučonoša čistih računa pa i kad je riječ o par kuna u blagajni kvartovskoga kafića.
Dug države gradskim poduzećima iznosio je oko 104 milijuna kuna. Nikada država nije Gradu izdala ni 200 milijuna kuna vrijedne obveznice od prodaje društvenih stanova plaćenih devizama, a trebale su biti izdane još 1993. godine.
Gradonačelnica će se obratiti Vladi
O tome svjedoči pismo bivše gradonačelnice Marine Matulović-Dropulić iz 1999. godine, u kojem je tadašnjeg potpredsjednika Vlade i ministra financija Borislava Škegru obavijestila da će Grad obustaviti doznačivanje 55 posto prihoda od prodaje stanova u državni proračun i tako kompenzirati taj dug.
Ne samo da se država, prema evidencijama u zagrebačkom Poglavarstvu, oglušuje na sve dugove - koje kamate samo povećavaju - već se nastoji domoći cijelog niza atraktivnih objekata, mahom u središtu Zagreba. Riječ je o nacionaliziranim nekretninama za koje nije podnesen zahtjev za povrat ili je zahtjev odbijen. Pritom se država poziva na Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, čiji članak 77. kaže da RH stječe pravo vlasništva nad takvom imovinom. Međutim, caka zbog koje se država naročito trudi što prije ostvariti to pravo jest novi Zakon o denacionalizaciji, koji se već dugo priprema, a mora biti prihvaćen do 1. srpnja ove godine. Po tom pak zakonu gradovi i općine na čijem su teritoriju takvi objekti postat će i njihovim vlasnicima. Štoviše, taj će zakon omogućiti i stranim državljanima da traže povrat oduzete obiteljske imovine. Od 216 zahtjeva države od 1997. godine naovamo gotovo polovicu objekata je i dobila.
Nova zagrebačka gradonačelnica Vlasta Pavić ovaj će se tjedan obratiti Vladi RH s pitanjem naplate državnog duga.
- Inzistirat ću da se napokon počne rješavati taj problem o kojem se dosad uopće nije razgovaralo. Trebamo se dogovoriti o načinu podmirenja duga koji se samo gomila. Ako je to nagodba, treba utvrditi što s kamatama. Država je dobila veliku imovinu i lakše joj je, primjerice, kompenzirati nešto s Gradom nego isplatiti milijardu kuna. Tražit ću od Vlade da se očituje o tom prijedlogu - najavila je V. Pavić.
Romana Kovačević
