Tri trgovine u manje od sat vremena. Tri krivotvorena potpisa i
četveroznamenkasti kunski iznos na poslovnoj kreditnoj kartici
Večernjeg lista bilo je jučer dovoljno za zaključak da kradljivci
kartica ili čekova doista mogu bez puno truda prevariti hrvatske
trgovce.
Krivotvoreni potpis
Iskusio je to, kako smo već pisali, i Zagrepčanin Ivan Pekić, kojem je
lopov ukradenom visa karticom u zagrebačkome šoping centru u samo dva
sata potrošio čak 15.291 kunu. Krivotvorio je potpis razlika je
jasna i vidljiva no trgovci potpis nisu provjeravali!
Večernjakovi novinari jučer su, od 12.30 do 13.30 u istome, velikom
šoping centru provjerili može li se kupovati tuđom "plastikom". I
doista može! Nakanili smo na biznis karticu kolege s posla potrošiti
"koju kunu" na darove. Sve bi bilo u redu da se ime potpisnika i
vlasnika kartice poklapa ili da je rukopis na slipu i kartici barem
sličan! Šetnja novinara uglednim dućanom, izbor odjevnog predmeta,
proba u kabini, dugo dvoumljenje o boji te, na kraju, peglanje kartice.
Nečitak potpis na slipu, osmijeh prodavačice, "dođite nam opet"... I
tako tri puta u tri različite trgovine odjećom, igračkama i u
parfumeriji isti postupak, osmijeh prodavačice, lažna kartica,
lažni potpis. Nijedna trgovkinja nije niti pogledala poleđinu kartice
kako bi usporedila potpise!
A na taj se propust ponajviše žale građani kojima su ukradene isprave.
Jer gubitka, kako je upozoravao i Pekić, ne bi niti bilo da trgovci
uspoređuju potpis kupca na slipu s onime na kartici.
Zloporaba
Zloporaba kartica je, na žalost, u Hrvatskoj sve više, a građani će sve
teže istjerati pravdu i nadoknaditi novčani dug. Iz godine u godinu sve
je više kartičnih prijevara lani ih je bilo u vrijednosti gotovo
17 milijuna kuna. Usporedbe radi, 2002. godine ta je vrsta zloporabe
iznosila manje od šest milijuna kuna.
S čekovima su kontrole strože s obzirom na to da za njihovo unovčenje
mnogi trgovci traže osobnu iskaznicu. No, kako nam je jučer javio
Zagrepčanin Franjo G., imao je nesreću da je kradljivac njegove čekove
prije nekoliko godina unovčio u trgovinama čiji djelatnici nisu
provjerili identitet kupca. Kradljivac mu je, kaže čitatelj, iz
automobila dok je bio na sprovodu na Mirogoju odnio aktovku sa svim
dokumentima, čekovima i karticama.
Iako sam policiji i bankama nakon sat vremena prijavio krađu,
lopov je stigao unovčiti 10 čekova.
Na fotokopijama čekova koje je unovčio vidjelo se da mu se potpis
razlikuje od mojega, čak se nije puno trudio uspješno ga kopirati! U
banci su mi predložili grafologa i sudsku tužbu, no odustao sam znajući
koliko će to trajati i koliko ću živaca i vremena usput potrošiti. Sam
sam podmirio dug od gotovo 20.000 kuna, koliko je kradljivac unovčio na
moje ime kaže čitatelj iz Zagreba.
Odgovornost za troškove nakon krađe ili gubitka kartice
Od trenutka kad prijavi gubitak ili krađu, korisnik ne odgovara za troškove koji nastanu nakon toga. Čak i za štetu koja nastane prije toga kartičari uglavnom imaju propisane limite. U PBZ American Expressu maksimalan je iznos za koji terete korisnika 100 eura, a u Dinersu 50 eura. Za kartice čiji su izdavatelji banke iznosi limita se razlikuju pa troškovi koje snosi korisnik mogu biti znatno veći. Kod krađe čekova, uspije li ih lopov unovčiti, korisnik snosi troškove odmah, a tek potom grafološki dokazuje da ih nije napravio te ostvaruje pravo na povrat. Teoretski, štete mogu biti bezgranične, ako je lopov u sprezi s trgovcima na prodajnom mjestu. (V. W. M.)
