Šoltansko maslinovo ulje radi se od autohtone sorte šoltanke, koja ima izvanredan obujam aromatskih svojstava. Kod nekih drugih ulja potrebno je i nekoliko vrsta maslina da se dobije toliki spektar aroma kakav ima naša šoltanka koja je postala prepoznata u svijetu. Kušači i poznavatelji, kad kušaju, padaju u nesvijest od ushićenja – slikovito kaže Zlatko Burić, predsjednik Udruge maslinara Šolte “Zlatna Šoltanka”.
Preporod je na Šolti, otoku u Splitsko-dalmatinskoj županiji, nastao kad je otvorena kvalitetna uljara.
Prije su se masline držale u vodi i moru. Otkako imamo novu uljaru, a to je već 18 godina, sve više ljudi ulje proizvodi pravilno. Izravno iz maslinika plodovi se voze u uljaru i prerađuju. Važno je i očuvati zdrave plodove, budući da beremo ručno. Odmah kad se skinu sa stabla, sortiramo ih i izdvajamo nekvalitetne plodove. Ostavljamo samo vrhunske, zdrave. To je, eto, recept za vrhunsko ulje. Samo ove godine šoltanska maslinova ulja osvojila su šest zlatnih medalja i visokih priznanja na svjetskim natjecanjima u New Yorku, Tokiju i Dubaiju – kaže Z. Burić.
Udruga koju vodi ima 27 članova, a sedam ih ima zaštitu izvornosti i proizvode nagrađivano ulje. Ekstradjevičansko šoltansko ulje dobiva se izravno iz ploda isključivo mehaničkim postupkom. Maslinu šoltanku nazivaju i levantinka. Prema specifikaciji proizvoda za oznaku izvornosti, može se koristiti i sorta oblica, zajedno moraju imati 95 posto udjela, a preostalih pet posto mogu biti i druge sorte koje se uzgajaju na Šolti. Od prije četiri godine zaštićeno ulje je žutozelene boje, mirisa po listu masline i zelenom voću, najčešće voćne i cvjetne arome. Od voćnih aroma najčešća je banana. Ugodne je gorčine i pikantnosti.
Korčulansko maslinovo ulje
Miris ulja je po zelenom plodu i lišću masline, a okus je srednje do intenzivne gorčine i pikantnosti zbog većeg udjela polifenola
Što korčulansko maslinovo ulje čini posebnim? Na tom otoku odmah će objasniti da je ključ u autohtonim sortama maslina – lastovki i drobnici. Te dvije sorte moraju biti zastupljene s najmanje 80 posto. – Naše maslinovo ulje je najbogatije polifenolima zahvaljujući upravo lastovki. Znači da je bogato antioksidansima i jako zdravo. Sudjelovali smo u međunarodnom projektu i možemo koristiti oznaku da je dobro za zdravlje – kaže nam Ranko Surjan, čija je obitelj otvorila i prvu kušaonicu ulja na Korčuli, u stoljetnoj težačkoj kući u Veloj Luci. Proizvode ulja od tih dviju sorti i kupažu. Lastovka je gorča, a drobnica pikantnija. Udruga maslinara Vela Luka još je 2013. podnijela zahtjev za zaštitu oznake izvornosti naziva.
Na posebnost tog ulja utječu zemljopisni uvjeti otoka Korčule, ali i utjecaj stanovnika koji su kultivirali brdovite i krševite terene i pretvorili ih u terasasta tla ograđena suhozidima koje starije domaće stanovništvo naziva meje, a same terase nazivali su ograde. Priroda se pobrine za ostalo pa vrlo visoke dnevne temperature s vrlo velikim brojem sunčanih sati (u srpnju i po 12 sati dnevno) pogoduju uzgoju i rastu stabala. Miris ulja je po zelenom plodu i lišću masline, a okus je srednje do intenzivne gorčine i pikantnosti zbog većeg udjela polifenola. Od berbe do prerade ne smije proći više od 48 sati. Područje proizvodnje pokriva cijeli otok kojem pripadaju katastarske općine Vela Luka, Blato, Smokvica, Čara, Račišće, Pupnat, Žrnovo, Korčula i Lumbarda. Nakon starih Grka proizvodnju maslina su u 1. stoljeću nastavili Rimljani, o čemu svjedoče okrugli mlinski kameni kojima su se drobili plodovi. Uzgoj maslina pojačao se u 16. stoljeću i održao do danas.
