Mrkva koja je sinoć izvađena iz zemlje ili salata koja je jutros ubrana imaju daleko višu kvalitetu i nutritivnu vrijednost od mrkve i salate koje su do naših tanjura prešle tisuću kilometara.
Zato je lokalno uzgojena hrana proizvedena po najvišim svjetskim standardima bez konkurencije. Na zajedničkom europskom tržištu ne postoje granice, a za svu hranu vrijede isti standardi. Zato je važno kod potrošača potaknuti svijest o koristima konzumacije domaće, lokalno uzgojene hrane i domaćih prehrambenih proizvoda.
Hrana proizvedena na našim poljima, u našim voćnjacima, maslinicima, vinogradima, na našim pašnjacima i farmama najbolja je i najkvalitetnija. Mi imamo najčišću vodu, tlo i zrak u Europskoj uniji kao i nultu toleranciju na GMO.
Je li u posljednje vrijeme došlo do promjene u percepciji kod potrošača ili je cijena još uvijek glavni motivator pri odabiru proizvoda?
Od kad smo prije dvije godine krenuli s edukativno-promotivnim kampanjama domaćih proizvoda stvari su se promijenile. Potrošači zahtijevaju hrvatske proizvode na policama, a trgovački lanci prilagodili su se tom trendu i kao da se natječu tko će imati više domaćih proizvoda u ponudi. A kada govorimo o cijeni, nije istina da su domaći proizvodi skuplji. Istina je da se dobar dio osnovnih prehrambenih proizvoda iz drugih zemalja na hrvatskom tržištu dugo prodavao ispod cijene. To je bila vrlo nepoštena cjenovna politika prema domaćim proizvođačima, a posredno i prema potrošačima. I toj praksi pomalo stajemo na kraj.
Što Ministarstvo konkretno radi da bi se dugoročno osiguralo da se na domaćim tanjurima nalaze pretežno domaći proizvodi?
Uvodimo red u korištenju poljoprivrednog zemljišta, sprečavamo nepoštene prakse u lancu opskrbe hranom, smanjili smo administraciju radi što boljeg povlačenja EU sredstava. Osigurali smo povoljne kreditne linije i jamstva za one koji žele investirati u proizvodnju hrane, izradili smo programe pomoći najugroženijim sektorima poput stočarstva i proizvodnje šećerne repe koji daju pozitivne rezultate. Sve to utječe na povećanje konkurentnosti naše poljoprivredne proizvodnje, na širenje proizvodnje i prerade kao i zapošljavanje u ruralnim područjima. S druge strane, označavanjem hrvatskih proizvoda oznakama meso, mlijeko, jaja i kruh hrvatskih farmi te med hrvatskih pčelinjaka i brašno hrvatskih polja potrošačima dajemo mogućnost odabira hrane provjereno domaćeg podrijetla. Uvijek potičemo potrošače da se informiraju o hrani, da čitaju deklaracije i da na temelju tih informacija donose odluke, a male crvene oznake na domaćim proizvodima informiranim potrošačima uvelike pojednostavljuju proces odlučivanja.
Prošli tjedan Vlada RH je prihvatila vaš akcijski plan promoviranja i jačanja kratkih lanaca u opskrbi hranom ustanova iz javnog sektora. Znači li to da će naša djeca u školama jesti hranu s lokalnih OPG-ova?
Po meni je normalno da djeca iz škola i vrtića u Zagrebu za obrok dobiju jabuku s OPG-a iz okolice Zagreba, a ne da škola kupuje jabuke iz uvoza. Zato smo smislili način na koji ćemo svim javnim ustanovama omogućiti da u javnoj nabavi preferiraju lokalne, domaće proizvode.
Tako će naša djeca, starije osobe, vojnici, studenti, pacijenti u bolnicama dobiti svježu, lokalno uzgojenu i samim time kvalitetniju hranu, a naši poljoprivrednici siguran plasman svojih proizvoda i još jednu motivaciju za udruživanje. Kriterije i pondere za „zelenu javnu nabavu“ već smo pripremili, provest ćemo pilot-projekt u jednoj bolnici i edukaciju zaposlenika iz javnog sektora kako bi se olakšalo plasiranje lokalnih proizvoda u hrvatskim javnim ustanovama.
Želja nam je maksimalno rasteretiti poljoprivredne proizvođače i ukloniti dosadašnje prepreke u ponudi hrane kroz kratke lance opskrbe. Predvidjeli smo edukaciju za osnivanje operativnih skupina i proizvođačkih organizacija radi objedinjavanja ponude hrane i što širu primjenu modela kratkih lanaca opskrbe, kao i osnivanje subjekata u poslovanju s hranom radi pretpripreme hrane za javne ustanove radi smanjenja otpada od hrane.
