U gospodarskom razvitku Zagreba sindikalci se slažu da je najvažnije povećati broj radnih mjesta. Zagrebački povjerenik SSSH Damir Gašparović i gradski voditelj ureda Hrvatske udruge sindikata Mario Iveković ističu da bez toga nema pomaka nabolje, te da se Grad mora mnogo više angažirati u davanju smjernica i projektima koji potiču zapošljavanja, ali i očuvanja radnih mjesta.
Gašparović smatra da bi se za pet godina u Zagrebu uspjelo zaposliti 50.000 ljudi ako bi se milijun maraka, koliko Grad godišnje izdvaja za ZET, dalo za zapošljavanje. Time bi se godišnje moglo otvoriti 10.000 radnih mjesta, a u Zagrebu je danas 52.000 nezaposlenih.
- To je možda radikalan pristup, no ZET bi se morao financirati iz svoga poslovanja, makar poskupio karte 50 posto! Samo se tako može znati koliko tko vrijedi, a jedino mjerilo uspjeha bio bi status na tržištu. Svoje članove imamo i u ZET-, ali i njima je u interesu da ZET počne tržno poslovati. Trebalo bi ubrzati i građevinske investicije poput Domovinskog mosta, Langova trga i spalionice smeća, koje će zaposliti građevinare i pokrenuti strojogradnju - kaže Gašparović, dodavši da Poglavarstvo previše vremena gubi na postavljanje pročelnika, direktora gradskih poduzeća i rješavanje svojih problema.
Zagreb bi se trebao više angažirati u informatičkom obrazovanju građana, kaže Gašparović, jer se takvi stručnjaci sada najbrže zapošljavaju. Dodaje da je za to potrebna kampanja, a Grad bi im trebao pomoći i u nabavi kompjutora. Program bi trebalo, ističe, napraviti s kompanijama koje rade u Zagrebu, Ericssonom Nikola Tesla i Siemensom, te računalskim fakultetima. Potrebno je razvijati i turizam, uređivati grad i stalno poboljšavati kulturnu ponudu, zaslužujuće mjesto dati muzejima, osobito Mimari.
Iveković, pak, kaže kako bi se lokalna uprava trebala više zalagati u rješavanju problema tvrtki na svom području. Primjerice, za Namu koja je otišla u stečaj sa 1800 radnika.
- Sindikat je bio predložio posao za 1400 radnika u Nami, no nismo imali potporu, pa je to propalo. Sada je u Nami, ili tvrtkama koje su u njihovim prostorima, zaposleno oko sedamsto ljudi. Kakva je to računica ako se govori da je jedno radno mjesto stoji 160.000 kuna. Uz novo zapošljavanje mora se spašavati i postojeće stanje. Potrebni su dobri menadžeri i školovanje. U poticanju obrta, malog i srednjeg poduzetništva mora se pojednostaviti papirologija, a banke traže garancije koje poduzetnik ne može dati. Nitko neće staviti pod hipoteku kuću. Obrtnici i poduzetnici imaju problema s najmom prostora i prevelikom najamninom koja ga samo može opteretiti, a ne poticati na otvaranje novih radnih mjesta. Grad bi o tome trebao voditi računa - veli Iveković.
Ističe da se ne bi trebalo srljati u otvaranje stečajeva. Često kritizirani postupci bivše vlasti koja je davala posudbe posrnulim poduzećima i nisu tako loši. Novac se može dati, smatra Iveković, no potrebno je promijeniti upravu koja je najviše kriva za propast. Problematičnim poduzećima Grad bi mogao pomoći posudbama. Grad bi ih, predleža Iveković, mogao pretvoriti u udjele u poduzeću i poslije ih prodati.
V. Starčević
