Programeri su vrlo tražena radna snaga ne samo u Hrvatskoj, nego u cijelom svijetu. Svjedoci smo trenda posljednjih godina u kojem upravo developeri često napuštaju zemlju i odlaze u Dublin, Cork, Berlin, Dubai...
Hrvatska se teško može mjeriti s razvijenim zemljama i tehnološkim središtima u zadržavanju kvalitetnog programerskog kadra. Kako zadržati najkvalificiranije developere u Hrvatskoj? I kakve im se uvjeti nude kod nas? Ova je aktualna problematika bila jedna od glavnih tema tehnološke konferencije Bug Future Show koja se danas održava u Zagrebu.
Direktori i predstavnici jakih hrvatskih softverskih kompanija Five, Nanobit, Asseca i Manpowera su tom prigodom otkrili na koje sve načine pokušavaju zadržati ljude.
- Teško je pronaći dobre ljude. Privlačimo i studente, surađujemo godišnje u 25 inicijativa kojima regrutiramo i studente, ali u njim trebamo dosta i uložiti, educirati ih. Pola tvrtke se u tome angažira. Five postoji 10 godina i danas imamo 30 ljudi, a čak ih je 60 posto developera. Plaće su kod nas od 7.000 kuna za junior developere, zatim od 9.000 do 12.000 za srednju razinu, i za senior developere od 13.000 pa do praktički beskonačno. Nemamo limit na iznos plaće - otkriva Ana Petrović, voditeljica ljudskih potencijala poznate hrvatske softverske tvrtke Five. Lani je Five ostvario prihod od 60 milijuna kuna, a svi su im proizvodi usmjereni na izvoz.
No, ona ističe da nije samo visina plaće varijabla presudna za nečiji ostanak u kompaniji.
- Imali smo jako puno slučajeva kada su i ljudi s dobrim plaćama bili nezadovoljni. Važno je imati i dobre projekte. Želimo ljudima pružiti iste prilike za uspjeh kao da dolaze s prestižnog Stanforda. Iako puno ulažemo i u zabavu i privilegije, ako imamo loš projekt to kvalitetnim ljudima nije dovoljno. Mora im projekt biti izazov i da se mogu osjećati kao da su dio svijeta, ističe Petrović.
Sličnih iskustava imaju i u Nanobitu, najvećoj hrvatskoj tvrtki koja razvija video igre za mobilne platforme. Počeli su prije 10 godina kao startup, ali zapravo su stabilna kompanija s 80 milijuna kuna prihoda godišnje. Također su posve usmjereni prema izvozu, a igre u potpunosti sami stvaraju, promoviraju i produciraju. Pomislili biste da je svima san raditi u Nanobitu, koji se može pohvaliti sjajnim okruženjem za rad i odličnim plaćama, ali i njima nije lako naći kvalitetnog radnika i - zadržati ga.
- Kvalitetne ljude nalazimo danas teže, nego prije, ali jako sam zadovoljan ljudima koje nađemo. Teško nam je naći prave ljude za određena mjesta, sa specijalnim znanjima poput analize umjetne inteligencije. Aktivno regrutiramo ljude iz cijelog svijeta iz Velike Britanije, Izraela, sada pregovaramo sa Španjolcima. S fakulteta možemo dobiti izvrsne ljude, naši FER-ovci su odlični i vole raditi, ali nemaju iskustva i znanja iz svijeta. Hrvatska nije tehnološka zemlja, u Europi su jaki Berlin, London i još poneki grad, ali Hrvatska nema tu razinu - ispričao je Alan Sumina, suosnivač i CEO Nanobita.
I on je otkrio kolike plaće programeri imaju u Nanobitu, ali je i ponovio svoju kritiku hrvatskog poreznog sustava:
– Kod nas je raspon plaća developera od 8.000 do 18.000 kuna. No, oni su samo dio naših troškova jer mi trebamo i artiste i puno ulažemo u marketing i produkciju. Problem je što hrvatski porezni sustav kažnjava izvrsne ljude. Ako nekome želite dati povišicu ili bonus od 10.000 kuna, država će uzeti veći dio tog iznosa i neće netko dobiti 10.000 kuna, nego 4.000. Hrvatska bi trebala malo pogledati iskustva iz drugih zemalja. Nama Izraelac nije želio preseliti u Hrvatsku jer su kod nas viši porezi, nego tamo, a u Hrvatskoj se tim novcem plaćaju uhljebi. Rumunjska je, pak, napravila ekstreman primjer i developere kompletno oslobodila poreza na dohodak. Također, imaju flat rate stopu poreza - kaže Sumina.
U Nanobitu na razne načine pokušavaju zadržati najbolji kadar. Zadržavaju ih edukacijama, putovanjima, a od ove godine planiraju i još jedan iskorak:
- Po prvi puta nudit ćemo i nagrade u vidu udjela u tvrtki za najbolje ljude. To je jedan od planova. Inače, kada ljudi odlaze od nas u 90 posto slučajeva odu u Europu i teško je konkurirati takvim ponudama. Jedan nam je radnik otišao jer mu supruga može u drugom mjestu dobiti bolju plaću.
Iskustva iz programerskog-financijskog sektora prenio je Igor Gržalja iz hrvatskog dijela globalne kompanije Asseco, koja u Hrvatskoj ima tim od 148 ljudi (a u svijetu 25.000), većinom developera. Oni se bave domenom sigurnosti i mobilnom tehnologijom za financijske usluge pa su im klijenti većinom banke. Je li programerima dovoljno izazovno raditi za banku?
- Neki kod nas ostanu samo godinu dana, ali imam i ljudi koji su s nama preko 20 godina. Mislim da programerima dajemo tehnički inovativne proizvode da ih to motivira. Tu je i izazov nerješivih zadataka. Želimo zaposliti samo najkvalitetnije developere, a znamo i rotirati zaposlenike iz drugih zemalja u kojima radi Asseco. Senior arhitekti koji imaju znanja u financijskom sektoru doista vrijede i mogu kod nas imati i menadžersku plaću. Tako da ponekad zavidim programerima - poručio je Gržalja, koji je i sam počeo kao programer i još uvijek mnoge studente zna intervjuirati:
- Volim pričati sa svim zainteresiranima za posao kod nas. Izuzetno mi je drago primiti studente, tko ima za ponuditi zanimljive stvari slobodno može doći u naš ured u Vukovarskoj - poručuje Igor, a sve zainteresirane za razvoj video igara pozvao je Sumina na razgovor u Nanobit. iako, nije jednostavno zaposliti se jer se ne natječete samo s programerima iz Hrvatske, nego i iz drugih zemalja...
Da je država pametna, napravila bi isto kao i Rumunjska - sve ljude vezane uz informatičke tehnologije potpuno osloboditi plaćanja poreza na dohodak. Pa da vidiš i ostanka, i povratka, i nataliteta. Režem ruku ako takva mjera ne bi podigla BDP s 3% na barem 7%, jer bi došlo ohoho stranih tvrtki i investicija.