Kad je Henry Ford 1913. godine uveo prvu pokretnu produkcijsku liniju i smanjio vrijeme potrebno za proizvodnju automobila s 12 sati na samo 93 minute, to je označilo pravi početak industrijske revolucije. Od tada su tvorničke linije ušle u sve grane proizvodnje, a to uključuje i tvornice mobitela, uređaja o kojima smo danas i ovisni i zahvalni zbog njih. I više nego zbog automobila. Henry Ford bio je presretan kad je uspio dobiti takvo znatno ubrzanje proizvodnje. A što bi tek rekao da mu gotov top-model tvornička linija izbaci u samo 28,5 sekundi?!
Upravo takvom procesu svjedočio sam u kineskom velegradu Shenzhenu usred tvorničkog kompleksa u kojem se sklapaju samo flagship mobiteli kompanije Honor. U njihovoj tvornici svakih 28,5 sekundi izbaci se gotov novi mobitel – u ovom slučaju model Honor Magic6 Pro s odličnim kamerama i dugotrajnom baterijom koji se može kupiti i u Hrvatskoj.
Na liniji strojeva dugoj 150 metara dnevno se proizvede 2400 primjeraka, a u tvornici imaju 20-ak takvih linija pa dnevno ukupno proizvedu oko 48.000 mobitela. Mjesečno ih pak proizvedu oko pola milijuna. U istoj tvornici prizvode i Honorov top mobitel s preklopnim ekranom Honor Magic V2. Potrebno je dva sata da proizvodnu liniju prebace s jednog modela na drugi.
No tvornica nije bez ljudi, ovdje radi 400 zaposlenika, i to u dugim smjenama od po 12 sati. Proizvodnja funkcionira 24 sata dnevno, pet-šest dana tjedno, a iz Honora se hvale da u svojoj proizvodnji naprave oko 60 posto svih komponenata. Također, većina strojeva koji sklapaju mobitel također je njihov vlastiti dizajn (HIEP) te je proizvodnja prilagođena baš njihovim uređajima i proizvodnim procesima.
A kako izgleda cijeli proces? Ako dobijete priliku posjetiti takvu tvornicu, morate obući zaštitnu kutu, kapicu i navlake na obuću. U drugoj zgradi gdje će nam poslije pokazati razvojni centar vidio sam u laboratorijima i ljude u hazmat odijelima, kao da se nalaze u sali za operaciju i sve mora biti savršeno čisto. Slični uvjeti uobičajeni su primjerice za tvornice čipova gdje se mora maksimalno paziti da nema nikakvog zagađenja proizvodnog procesa.
FOTOGALERIJA Ovako izgleda unutrašnjoj tvornice u kojoj proizvode Honorovu top liniju mobitela
Dijelovi mobitela zapravo provedu po 3 dana unutar tvornice jer prolaze kroz različite procese, od testiranja i provjeravanja do sklapanja. Proizvodna linija počinje s podlogom matične ploče, prvo bez čipova, a potom dobiva sve elektroničke sklopove ploče. Zapravo na početku su fizički spojene u komad dvije ploče koji se kasnije razreže u dva dijela i od toga dobijete dva mobitela. Potom ta ploča putuje po proizvodnoj liniji baš kao što okvir automobila putuje po proizvodnoj liniji dok u procesu dobiva unutarnje dijelove pa gume, prozore...
Nedavno sam imao priliku posjetiti Porscheovu tvorničku liniju u Leipzigu gdje se trude ipak davati većinu proizvodnih procesa ljudima. Ovdje je, pak, obratna situacija i čak 85 posto proizvodnje posve je automatizirano. U Honorovoj tvornici kako pratim kretanje proizvodnje mobitela primjećujem da uz svaki stroj postoji i niz monitora koji očitavaju cijeli niz podataka. Voditelj proizvodnje novinarima iz Europe pojašnjava kako svaki korak proizvodnje osim sklapanja ima i proces testiranja dijelova.
Provjerava se da prašina ne ulazi u kućište mobitela, da nema nikakvih odlomljenih komadića dijelova unutar mašina, da nema ogrebotina ili bilo kakvih drugih oštećenja. Recimo, jedan sitni odlomljeni dio mogao bi probušiti bateriju. Inspekcija se radi i uz pomoć 3D laserske tehnologije. Također, tu je i tim ljudi koji pregledavaju svaki uređaj prije nego nastavi proces dalje niz liniju. Testiraju se i ekrani, kamere...
VIDEO Evo kako testiraju mobitele u strogim laboratorijskim uvjetima
Zanimljiva mi je bila jedna staklena prozirna kabina u kojoj čovjek koji spaja dvije stranice mobitela, to je jedan od ključnih završnih trenutaka u proizvodnoj liniji. I neka nada za ljudsku radnu snagu u svijetu u kojem roboti i umjetna inteligencija preuzimaju sve više poslova. Čovjek koji je skoro svaki Magic6 Pro mobitel držao u svojim rukama. U dugim smjenama po 12 sati... Malo dalje je jedna druga kontrolna kabina u kojoj su 4 zaposlenika poredana jedan uz drugoga, oni rade provjeru objektiva kamere i vjernost očitanja boja. Kao da se nalaze u IKEA-i sa šalabahterom od palete boja...
Proizvodna linija završava se pakiranjem mobitela u kutijicu i stavljanjem te kutije u celofan. Pritom nam voditelj proizvodnje ponosno dobacuje: “Vidite, još je toplo. Spreman je za prodaju!” I doista, kutija u celofanu još je bila topla, primio sam je u ruke odmah nakon što je izašla s linije. Netom prije toga svaka takva kutija prolazi i završni test – vaganje. Dopušteno je odstupanje od samo 3 grama. Kutija s mobitelom Honor Magic6 Pro treba težiti između 609 i 612 grama, a ako se dogodi odstupanje veće od 3 grama ta kutija i mobitel idu na provjeru. Na obližnjem zidu vidi se serija uramljenih plaketa s nagradama za zaposlenika mjeseca. A tu je i stol s nagradama za zaslužne, iako je malo bizarno da su neke od njih – tekući sapun i drugi slični kozmetički proizvodi te igračke za djecu zaposlenika.
Iz Honora imaju velike planove za nove generacije mobitela i plasman uređaja na globalno tržište.
– Nekima je prodaja uređaja na prvom mjestu. Mi ne ulažemo samo u marketing, gradimo istraživačke centre. Još se ekipiramo, nismo još posve spremni. Znaju nas pitati zašto vam treba još jedan kineski brend, zato što trebate inovacije. Pametni telefon i dalje je najvažniji uređaj koji čovjek koristi. Naša kompanija je stara samo 3 godine, rastemo globalno. Ulažemo godišnje 10 milijardi dolara u istraživanje i razvoj. Ne, ne planiramo ući na tržište električnih vozila, nismo sposobni za to. Vrlo smo fokusirani. Restartali smo kompaniju i krenuli ispočetka. Sve gledamo iznova, radimo s novim materijalima, napravili smo posve novu šarku za naš mobitel s rasklopnim ekranom. Napravili smo i novi sustav kamera, ne pristajemo ni na kakav kompromis, poručio je europskim novinarima Ray Guo, glavni direktor marketinga Honora.
Ni u Kini nisu mogli izbjeći pitanje usporedbe s Huaweijem i nasljeđem te kineske kompanije iz koje je Honor potekao. Huawei se u međuvremenu našao u sporu s Amerikom pa su prodali Honor.
– Znate, i konj i magarac također izgledaju slično, ali vrlo su različiti. Naš operativni sustav MagicOS nije sličan Harmonyju od Huaweija. Da, imamo nekih sličnosti na korisničkom iskustvu, mnogi naši korisnici su bili i Huawei korisnici. Zadržali smo neke stvari da im bude prepoznatljivo, korisničko iskustvo je važno. Ali unutra nije sličan proizvod, ocjenjuje Ray Guo.
U drugoj zgradi u kojoj je pogon za razvoj i istraživanje imao sam priliku vidjeti i Honorov proces za proizvodnju budućih mobitela. Ovdje inženjeri i doktori znanosti rade na modelima koji će doći na tržište za dvije ili tri godine. Kažu mi da su u OLED zaslon ovogodišnjeg flagshipa uložili 70 milijuna dolara u tri godine, a odmah najavljuju i 50 milijuna dolara novih investicija. Radi se i na boljim baterijama, ultratankim kućištima... Dok nas Kinezi provode kroz komplekse, nailazimo i na prostorije koje su potpuno prazne. Naime, već planiraju širenje i nova ulaganja u istraživanje. Ali nije riječ o dalekoj budućnosti:
“Tu će biti gotov cijeli novi laboratorij do kraja ove godine”, upućuje me Honorov voditelj. Više katova zgrade u potpunosti je posvećeno testiranju mobitela. Tu se, pak, mobiteli, ali i neke zasebne komponente podvrgavaju brojnim naporima. U jednoj prostoriji tako stalno prskaju mobitel da bi testirali otpornost na vodu, u drugoj utrpaju mobitel u metalnu kutiju punu prašine. Prolazim pokraj mobitela uronjenog u vodu, kažu mi da je jedan najdulje izdržao, bio je 20 dana u vodi, a još je radio normalno. Malo dalje testiraju mobitele na ekstremne uvjete i temperature od -70 do +150 stupnjeva Celzijevih!
FOTOGALERIJA Pogledajte kako testiraju izdržljivost i otpornost mobitela u Honorovoj tvornici
Kažu da njihov mobitel drži 7 dana na temperaturi od 78 stupnjeva Celzijevih i uz visoku vlažnost od 85 posto. Jasno, to nisu uvjeti u kojima će korisnici koristiti mobitele, ali takva testiranja pomažu u provjeri otpornosti na iznenadne promjene temperature od –10 do +25 stupnjeva što su vrlo moguće situacije zimi u određenom dijelu svijeta. Vidio sam i kako strojevi velikom snagom bacaju mobitel pod svim kutevima. Točnije iz 65 do 80 različitih kuteva. Nakon svakog bacanja zaposlenik pregledava oštećenja na uređaju.
Honorovo odlično rješenje za novu šarku na preklopnom V2 modelu omogućilo je da to bude najtanju foldable mobitel na svijetu, a također je testiran da može bez oštećenja pretrpjeti 400.000 preklapanja što je prilično impresivno. Na jednoj od testnih staklenih kutija u izoliranim uvjetima primjećujem kako robotska ruka na jednom primjeru ima samo jedan zadatak - paliti i gasiti ekran. Mogu vas izvijestiti da ne morate brinuti o tome koliko puta ugasite i upalite svoj Honorov zaslon iz Magic serije. Honor Magic6 Pro testiran je da može izdržati čak 400.000 paljenja i gašenja ekrana.Testiraju i da se mobiteli ne savijaju ako slučajno sjedne na njega.
Tu je i cijeli niz drugih posebnih komora za testiranje. Honor ima čak 7 OTA laboratorija Kini u kojima se testiraju wireless performanse uređaja, provjeravaju se razine zračenja, 5G mogućnosti. Ta osba izgleda kao da je pripremljena za audio studio, posve je zvučno, ali i na svaki drugi način izolirana od vanjskog prostora. U EMC laboratorijima se provjeravaju i neželjena zračenja te koliko dobro antena mobitela prima signal. Honor ima cijeli niz cerftifikata za standarde Android mobitela, uključujući i sva potrebno za EU tržište. Opremljeni su i da mogu testirati i mobitele konkurentskih kompanija. Prolazim i pored jedne prostorije krcate knjigama, nije baš da mogu nešto skužiti iz debelog priručnika za Autocad na kineskom, ali jasno mogu vidjeti da se ovdje doista ulaže mnogo u sljedeće generacije mobitela.
Posebno me se dojmilo kada su mi otkrili kako se uopće donosi odluka o dizajnu određenog modela mobitela ili promjenama na nekoj novoj generaciji. Naime, postoje stotine mogućih dizajna, ali ni Honor nema resursa da za svaki od njih radi stvarni prototip. Mobitele zapravo dizajniraju prvo na računalima i daju projekcije najperspektivnijih modela. Uz pomoć umjetne inteligencije bira se 5-6 najučinkovitijih modela i tek onda idu u izradu prototipa koji se dalje testiraju i dorađuju. Dakle, unatoč visokoj automatizaciji u cijelom procesu, umjetna inteligencija i dalje treba čovjeka...
A placa zaposlenika koji dela 12 sati 5 dana u tjednu?