Iako su neki od čelnika velikih banaka još prije nekoliko godina
govorili da će male banke nestati s tržišta, one upravo u zadnje
vrijeme, bez obzira na otežavajuće okolnosti pogođene mjerama središnje
banke sve jače izrastaju i pronalaze svoj položaj na tržištu. A kadar
iz velikih banaka također sve češće svoju karijeru nastavlja graditi u
malim bankama. Zato što su im u manjim bankama veće mogućnosti
napredovanja, ali su navodno i plaće primamljivije.
– Zaposlenicima koji su došli u našu banku najvažnije je bilo da banka
ima dobru reputaciju, a manje je bila važna veličina banke, a u zadnjih
nekoliko mjeseci većina novih djelatnika došla je upravo iz velikih
banaka – kaže član uprave Partner banke Ante Žigman.
Smatra da nove kadrove najviše motivira to što dolaze na bolji položaj,
uz koji dodatno vide i mogućnost napredovanja, te veliko područje koje
će pokrivati, jer u velikom sustavu rade samo na jednom segmentu.
Žarko Primorac, ekonomist
– I rijetko kada netko neće biti primjećen, odnosno, dobar kadar se
brzo prepozna – tvrdi Žigman.
Čedo Maletić, predsjednik uprave Imex banke, tvrdi da je umijeće
upravljanja ljudskim potencijalima u pronalaženju optimalne strukture
zaposlenika i delegiranju radnih poslova i zadataka, s obzirom na
njihove sposobnosti i sklonosti.
– Smatram da materijalni uvjeti jesu značajni, ali, ipak nisu
najznačajniji motivacijski element. Glavni motivacijski elementi kojim
privlačimo kvalitetan kadar su: stjecanje i “zaokruživanje” poslovnog
(praktičnog) iskustva, nagrađivanje u skladu s rezultatima, mogućnost
bržeg napredovanja, dobro mentorstvo, osjećaj pripadnosti timu i dobri
međuljudski odnosi – kaže Maletić.
I Goran Gazivoda, predsjednik uprave Banco Popolare Croatia, tvrdi da
je uvijek i jedina ključna motivacija pojedinca radni izazov.
Pronalazak kadrova
Iako male banke najčešće do novog kadra dolaze preko poznanstava,
uključuju i druge metode. Žigman kaže da do novih kadrova dolaze i
natječajima i poznanstvom, te prizaje da je nakon natječaja bio dosta
razočaran odazivom.
Ante Žigman, član uprave Partner banke
Gazivoda kaže da je pokraj objavljivanja natječaja i angažiranja head
huntera za pojedine pozicije, najučinkovitiji način kojim se dolazi do
najboljeg kadra izravan pristup kandidatima čije rezultate rada
poznaju.
– Na opisani način smanjujemo mogućnost pogrešnog izbora. Uz edukaciju
na internoj “akademiji”, ključ uspjeha je otvorenost u komunikaciji sa
zaposlenicima, što uvjetuje optimalnu radnu atmosferu u instituciji.
Basel II je velik projekt koji se može svladati zapošljavanjem ljudi s
radnim iskustvom ili edukacijom ljudi bez iskustva – kaže Gazivoda.
Rad u maloj banci zahtijeva i jače zalaganje čelnika banaka, jer im je
posao sveobuhvatniji nego što je slučaj u velikim sustavima, a iz svog
iskustva isto potvrđuju i sudionici okruglog stola.
Gazivoda je dulji niz godina bio na čelu Splitske banke te tvrdi da je
razlika u tome što je član uprave u malim bankama nužno uključen u
svaku najmanju pojedinost poslovanja, dok je u velikim bankama
odgovornost za pojedine segmente poslovanja unutar članova uprave
raspodijeljena, a organizacijska struktura je dublja. U velikim bankama
postoji specijalizacija, a kod malih banaka prisutan je univerzalan
pristup i direktno upravljanje cjelokupnim poslovanjem banke.
Goran Gazivoda, predsjednik
uprave Banco Popolare Croatia
Svoju karijeru u istoj banci gradio je i Igor Čičak, danas predsjednik
uprave Vaba banke, a kaže da mu je rad u velikoj banci omogućio
konstantno usavršavanje u poslu te stjecanje potrebnih znanja o
funkcioniranju sustava.
– Smatram da je iskustvo rada u velikom sustavu od velike koristi danas
kada vodim jednu malu banku. Radeći u velikoj banci bio sam u kontaktu
s ključnim rizicima koji se pojavljuju u poslovanju jedne banke, i to
je iskustvo jako vrijedno jer ključ uspjeha u bankarstvu je kvalitetno
upravljanje svim vrstama rizika – kaže Čičak.
Maletić kaže da su vodeći ljudi u manjim sredinama intenzivnije
angažirani na svim poslovima, od onih izrazito stručnih i
specijaliziranih, pa do poslova opće naravi.
– Odnos prema zaposlenicima se pak temelji na neposrednijem kontaktu i
pristupu, što je važno za bolju motivaciju i mogućnost prepoznavanja
vrijednih i darovitih zaposlenika, a što utječe i na njihovo
nagrađivanje i napredovanje. U odnosu na tržište i odnose s klijentima
zasigurno je veći angažman, čime ostaje manje vremena za strateško
planiranje, a kako se ta funkcija nipošto ne smije zanemariti, ukupni
je angažman u konačnici intenzivniji – kaže Maletić.
– U maloj je banci širok spektar poslova, od vođenja dnevne
likvidnosti, marketinga, kreditnih odbora, pa do PR-a i svime time mora
se suvereno vladati da biste bili uspješni. I tu vidim prednost, jer
imate šire iskustvo i dublje se uđe u neku problematiku. S druge
strane, to nas ograničava u našem strateškom pomaku naprijed, jer u
velikim bankama ima više vremena za strateška razmišljanja, odnosno i
potencijala i vremena, dok je u manjoj banci to teže ostvariti, ali
nije nemoguće – kaže Žigman.
Čedo Maletić, predsjednik uprave Imex
banke
O menadžmentu ovisi uspjeh
Iako je prije nekoliko godina kružila tvrdnja da za male banke nema
budućnosti na tržištu, ubrzo se situacija pokazala drugačijom.
Analitičar Žarko Primorac tvrdi da male banke imaju budućnost jer u
hrvatskom gospodarstvu dominiraju male tvrtke, koje traže partnere u
malim bankama, jer su one elastičnije, brže reagiraju i pružaju
prihvatljivije uvjete i usluge.
To je bitna pretpostavka da male banke i dalje imaju tržišnu
perspektivu. Naravno ne sve, nego one koje izaberu svoju nišu i održe
konkurentnost.
Gazivoda smatra da će uspješnost i garancija opstanka malih banaka
ovisiti o manadžmentu banke, snazi vlasnika, veličini kapitala i
mogućnosti njegova povećanja, razini znanja i tehnologije te strukturi
klijenata i poslovanja. A u konačnici najvažniji je odnos s klijentom –
početak su ljudi i završetak su ljudi – zaključuje Gazivoda.
Žigman je uvjeren da mjesta za male banke ima jer pogleda li se samo
razvijenije tržište EU ili SAD-a, vidljivo je da je broj malih banaka
znatno veću u odnosu na broj stanovnika nego kod nas.
Male banke trebaju i više ulagati kako bi došle do novih klijenata, što
im je, naime, otežano zbog mjera HNB-a.
Igor Čičak, predsjednik uprave Vaba
banke
– Naše su komparativne prednosti brzina, fleksibilnost i osobni pristup
svakom klijentu – kaže Maletić.
No taj odnos u posljenje je vrijeme ograničen, zbog mjera HNB-a na koje
su se sudionici okruglog stola morali osvrnuti, jer su oni njima
najviše pogođeni.
– Vodstvo malih banaka moralo je puno više uložiti u akviziciju
klijenata i gradnju partnerskih odnosa kako bi ih zadržali. No taj
odnos danas je irelevantan, jer male banke nisu u mogućnosti kreditno
pratiti klijente zbog ograničenja plasmana – kaže Čičak.
Primorac smatra da bi HNB morao poduzeti restrikcije u smjeru
ograničavanja rasta monetarne potražnje, jer je upitno jesu li ovakve
linerane mjere ograničavanja rasta kredita najbolje, a ujedno
podjednako pogađaju sve banke i vrlo su “administrativne” i
“mehaničke”. Nadalje, mjere ograničavanja kreditne aktivnosti imaju i
svoje limite jer će u jednom trenutku postati kontraproduktivne, a onda
se postavlja pitanje: što dalje? – tvrdi Primorac.
– Smatram da su za sve igrače na tržištu važna pravila natjecanja,
odnosno da igra u tržišnoj utakmici bude jednaka za sve, što trenutačno
nije slučaj, jer početna pozicija svih banaka nije bila jednaka, kaže
Gazivoda i dodaje: – Restriktivnost politike nije problem, već
neravnopravnost, koja omogućava da netko krene u tržišnu utrku na
cilju, a netko na startu.
Smatram da bi se trebalo izaći iz linearnosti administrativnih mjera
monetarne politike i okrenuti se tržišnim mjerama, usklađenima s
fiskalnom politikom. Uvođenje trgovanja limitima bilo bi korak prema
jednakost – zaključuje Gazivoda.
Čelnici malih banaka, uspješni, “lov” na zaposlenike iz velikih banaka
