TEATAR ULYSSES

Biljana Srbljanović podsjetila je na 3,6 milijuna ubijenih u ratovima za i protiv Jugoslavije

Predstava "Mali mi je ovaj grob" u Teatru Ulysses
14.07.2014.
u 12:15

Gostovanje izrazito dinamične srpske predstave “Mali mi je ovaj grob” o Gavrilu Principu na Malom Brijunu u kojoj važnu ulogu imaju i glazba Draška Adžića i violončelist Aleksandar Latković

Gledatelji se nisu trebali domišljati koju političku poruku donosi komad “Mali mi je ovaj grob” o Gavrilu Principu i njegovim sarajevskim hicima koji su prije sto godina pomogli usmjeriti svjetsku povijest prema krvavim kupkama 20. stoljeća. Svoje ideje autorica Biljana Srbljanović sama je ponudila publici u programskom i programatskom tekstu: “Crna ruka još postoji. Ona je deo našeg života a da mi to ni ne znamo... Crna ruka se ovde, više od jednog veka, obračunava sa svim onim što je plemenito, revolucionarno i napredno. Ona likvidira, ona mobiliše, ona indoktrinira, ona vlada”.

Bez obzira na univerzalne koordinate, oštrica Biljane Srbljanović zasijeca u prvom redu u tkivo suvremene Srbije referirajući se u komadu i na pogubljenje Đinđića. U skladu s tim podijeljene su i uloge: na jednoj strani romantično-idealistički mladobosanci poneseni jugoslavenskom idejom, a na drugoj Apis, jedna ratnohuškačka hulja koja njihovu čistoću upreže u nacionalističko-fašistički mrak koji se i stoljeće kasnije nadvija nad Balkanom.

Gavrila Principa igra Milan Marić, njegove drugove Marko Janketić i Ermin Bravo, a usputnu djevojačku žrtvu Amila Terzimehić. Svi odreda sjajni, pršte od mladosti i snage. Tamna sila Apisova također je našla dostojnog tumača, doajena beogradskog glumišta Svetozara Cvetkovića.U izrazito dinamičnoj predstavi važnu ulogu imaju i glazba Draška Adžića i violončelist Aleksandar Latković koji u operno-kabaretskom međučinu uživo prati glumce dok pjevaju citate iz onodobnih novina.

Redatelj Dino Mustafić efektno se poslužio s minimumom scenskih rekvizita: nekoliko kreveta predstavlja sve od studentskih sobica do zatvorskih ćelija i groba koji je premali megalomanu Apisu. U finalu se komada meso, simbol stoljetnog balkanskog masakra čiju bilancu donosi posljednja rečenica: tri milijuna i šesto tisuća ubijenih u ratovima za Jugoslaviju (i protiv nje). Naravno, sve uludo.Komad doslovan, izravan, naivan, pa i banalan poput političkog plakata do sada je izveden u Beču, Sarajevu i Beogradu, ključnim točkama te čitave tragične storije. Austrijska tvrđava na Malom Brijunu bila je jednako znakovita, a priroda se pobrinula za finale kakvo nije imala nijedna izvedba: s posljednjom rečenicom na scenu se srušio strašan olujni pljusak koji je odlazak s otoka pretvorio u dramatičnu evakuaciju. Sve skupa za dugo pamćenje!     

>> 'Kad ti je dijete gladno i bolesno, jedino što možeš je rušiti palače'

Komentara 9

BL
Blesavakokoš
12:22 14.07.2014.

Opet region i komšije.nemogu oni bez Hrvatske kao što jugofilna štampa nemoze bez njih

LO
lopti28
13:24 14.07.2014.

Ustaše se ne mogu stavljati u istu rečenicu sa četnicima jer je ustaški pokret nastao kao opravdana revolucionarna pobuna s ciljem oslobađanja potlačenih (Hrvata,Muslimana i Makedonaca) od strane velikosrpskog-monarho-fašističkog režima.A četnici su samo u raspadu te države pokušali ostvariti veliku Srbiju s ciljem još većeg ovladavanja drugim narodima.Ustaše su barem od 1929-1941 bili borci za slobodu,a četnici su bili i ostali ugnjetavači.

ZA
zagorjedotokia
12:57 14.07.2014.

Jugokomunistička propaganda na hrvatskom otoku! nek si tu predstavu veličanja krvave tvorevine Jugoslavije igraju u Šumadiji! I opet napuhivanje brojki o mrtvima, Večernji se upregao u ista kola sa naslovom teksta. Ni riječi o ubijenima koje je počinila ta istaa Jugoslavija, od Bleiburga do Vukovara i Srebrenice. Nisu to bili ratovi za nikakovu jugoslaviju več isključivo i jedino za veliku Srbiju i velikosrpsku hegemoniju unutar nje. A izrazi ustaško-četnički banditi dolaze iz pera onih koji pisu srpskohrvatskim nepostojećim jezikom, tu krvavu tvorevinu nazivati Kraljicom dostojanstva je kao i Ratka Mladića nazvati herojem. pametnome dosta!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije