PREDSTAVLJANJE GRAFIČKE ZBIRKE NSK

Crteži Fischera von Erlacha očarali bečke Hrvate

mikica meštrović
Snježana Herek
24.04.2015.
u 13:44

Dr. Meštrović je istakla kako Grafička zbirk HSKa u svom fondu čuva i približno 150 tisuća razglednica različitih motiva, ekslibrise, grafičke mape, plakate, strip-crteže te ima i bogatu zbirku stručne literature..

„Osim što je bio vrhunski barokni arhitekt i kipar bio je i vrstan crtač i poznavatelj svjetske arhitekture“, rekla je voditeljica Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice (HSK) u Zagrebu dr. Mikica Maštrović u četvrtak navečer u Hrvatskom centru u Beču, gdje je bečkim Hrvatima  predstavila 79 velebnih crteža Austrijanca Johanna Bernharda Fischera ( 1656. – 1723.), jednog od najutjecajnijih umjetnika baroknog razdoblja u Europi, iz fonda Grafičke zbirke HSK. Istakla je da je i autor djela „Entwurff einer historischen Architectur“, jedne od prvih i najpopularnijih komparativnih studija svjetske arhitekture iz 1721. godine.

Potvrda njegovog likovnog majstorstva olovkom i tušem je i podatak da je bio i dvorski arhitekt u doba vladavine čak triju austrijskih careva, među kojima i cara Josipa I.
„Ponosni smo da naša Grafička zbirka utemeljena 1919. godine kao najstarija i po brojčanim pokazateljima najveća zbirka te vrste u Hrvatskoj, sadrži i izuzetno vrijedne crteže Fischera von Erlacha u kojima je umjetnik, rekonstruirajući poznate svjetske građevine svih razdoblja, među kojima je i Dioklecijanova palača u Splitu, potvrdio svoju iznimnu vještinu vladanja grafičkom tehnikom“, rekla je voditeljica Zbirke. Napomenula je da svaki crtež prati tekst ispisan krasopisom o mjestu i arhitekturi koja je umjetnika očarala i koju je potom nacrtao, prikazujući tako svojevrsnu povijest arhitekture. Dodala je kako je Fischerova zbirka „dobro opremljena i posebno se čuva“ u HSK u Zagrebu.

Predstavivši Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu utemeljenu prije 400 godina nazočnom skupu, dr. Maštrović je ustvrdila kako su crteži i grafike važan dio fonda kojim knjižnica u Zagrebu raspolaže, pobrojavši neke od hrvatskih likovnih velikana kao što su minijaturist svjetskog glasa Jurje Julije Klović, Andrija Medulić i Martin Rote Kolunić koji su bakrorezima dokazali svoje vrhunske grafičke domete. Bilo je riječi i o Arturu Schneideru (1879- - 1946.), profesoru povijesti umjetnosti na Sveučilištu u Zagrebu kao prvom voditelju Grafičke zbirke HSK u čijem su fondu uz djela hrvatskih velikana i djela mnogih velikana svjetske umjetnosti, te o prvim važnijim utemeljiteljima i darovateljima grafika i crteža i drugih likovnih djela, slikaru Ljubi Babiću, Tomislavu Krizmanu i Menci Clementu Crnčiću.

Dr. Meštrović je istakla kako Grafička zbirk HSKa u svom fondu čuva i približno 150 tisuća razglednica različitih motiva, ekslibrise, grafičke mape, plakate, strip-crteže te ima i bogatu zbirku stručne literature..

Organizator izuzetno zanimljivog predavanja bila je Matica Hrvatska u Beču na čelu s glazbenom umjetnicom Željkom Caparin.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije