Darko o Dobrici

Hrvatsku političku elitu zanima knjiga o Dobrici Ćosiću

hudelist, visković i sidor u profilu
arhiv profila
21.09.2012.
u 14:17

Hrvatska politička i sindikalna elita pohrlila je na predstavljanje knjige Darka Hudelista "Moj beogradski dnevnik" čiji je glavni lik Dobrica Ćosić. Knjiga je plod šestogodišnjeg druženja.

Lik i djelo Dobrice Ćosića, beogradskog pisca i političara koji će u prosincu proslaviti devedeset i drugi rođendan, očito je neodoljiv mamac za hrvatsku elitu. Bivša premijerka Jadranka Kosor, potpredsjednik HDZ-a Drago Prgomet, ministar zdravlja Rajko Ostojić, predsjednik zagrebačke Skupštine Davor Bernardić, bivši ministar kulture Božo Biškupić, kompletna hrvatska sindikalna vrhuška, ali i bivši saborski zastupnik i sve aktivniji pisac Jerko Rošin, Nedjeljko Fabrio, Igor Mandić, Petar Selem... pohrlili su na zagrebačko predstavljanje knjige publicista Darka Hudelista “Moj beogradski dnevnik”. U toj knjizi Tuđmanov biograf kojeg je urednik knjige Velimir Visković nazvao Tuđmanovim Dedijerom ispisuje očito ugodna sjećanja na šestogodišnje beogradsko druženje s u prvi mah nepovjerljivim Dobricom Ćosićem. – Ovo je knjiga o Ćosiću izvan stereotipova. Ćosića je Milošević preveslao, iskoristio i odbacio – misli Visković. A kako je Ćosić reagirao na Hudelistovu knjigu koja je tek uvod u njegovu opsežnu studiju o hrvatsko-srpskim odnosima?

– Knjiga ga je razočarala. Tvrdi da sam ga obmanuo. Očekivao je rukopis na čitanje prije objave, premda o tome nije bilo riječi. Smeta ga što sam otkrio samoubilačku stranu njegove ličnosti. Ne želi se vidjeti sa mnom – rekao je Hudelist istaknuvši da srpski nacionalisti iznimno cijene hrvatsku Katoličku crkvu jer je to jedina snaga u hrvatskom narodu s kojom se nisu mogli ravnopravno nositi.

Ključne riječi

Komentara 3

DU
Deleted user
19:55 21.09.2012.

Iskreno sam bio razočaran čitajući djelove razgovora između Hudelista i Ćosića. Sjećajući se lektire iz srednje škole očekivao sam od Ćosića puno više, a ono priča o hrvatsko-srpskim odnosima kao sa bilo kojeg foruma. Čak i manje inventivna.

BM
Boris Markovic
10:36 22.09.2012.

Koliko razumem knjiga opisuje polemike izmedju autora i Dobrice Djosica u zadnjih 5 godina. Ako je to tacno radi se o coveku koji je ~90 godina. Za nekoga u tim godinama je uspeh ako moze tacno da odgovori na pitanje kako se zove.

NB
Ne_Bumo_Se_Dali
10:00 14.06.2015.

"...rekao je Hudelist istaknuvši da srpski nacionalisti iznimno cijene hrvatsku Katoličku crkvu jer je to jedina snaga u hrvatskom narodu s kojom se nisu mogli ravnopravno nositi." To je točno, ali sezaboravlja da Katolička Crkva kroz Srednji i Novi vijek nije uspjela obraniti svoje prostore Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te Crnu Goru, Srbiju i Albaniju. Njezina snaga počela se vraćati tek krajem18. i u19. vijeku kad jepočelo urušavanje Otomanskog carstva. Novostvornedržave na tom području poslije Balkanskih i I.svjetskog rata baštinile su kulturu Otomanskog carstva što je moralo doći u sukob sa zapadnoeuropskom kulturom koju je predstavljala Katolička Crkva,jer protestanata ovdje ima premalo. No stvaranjem EU, Katolička je Crkva izgubila snažan oslonac i u Zapadnoj Europi. Prema tome razloge neuspjeha srpske politike u Kraljevinama (SHS i Jugoslavije) treba tražiti u tome, a neuspjeh Titove jugoslavenske politike isto tako, jer se "nesvrstana Jugoslavija" nije mogla nositi sa Zapadom u efikasnosti privrednog sustava. Ukratko, uvlačenje Slovenijei Hrvatske u SHS nije moglo SHS odnosno Jugoslaviju približiti Zapadu, već je te zemlje odvlačilo u sferu propale Otomanske imperije. Jedan od najtežih postkolonijalnih zadataka novih država jest da se organiziraju drugačije nego što je to odgovaralo njihovim kolonijalnim gospodarima. Pa ipak, neke zemlje u Africi u tome su uspjele, dok su sadašnje između Hrvatske iBiH direktno nasljeđe između Austrijske Vojne krajine i mleatačke Dalmacije s jedne, te Turske s druge strane. Nemamo. dakle, ni sposobnosti najnaprednijih afričkih država da to ispravimo upravo sada kad Srbija i dalje oklijeva pristupiti Zapadu.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije