On je redatelj "Duluma zemlje", najbolje agrarne emisije na svijetu, autor je "Malog Zagreba", minijatura koje krase centralni dio grada ili barem neko vrijeme jesu, bavi se projektima u kojima mu pomaže umjetna inteligencija te trenutno priprema film "K67" o prepoznatljivim kioscima jarkih boja. Njegovo je ime Filip Filković Philatz, a ispričao nam je ponešto o svakome od tih projekata, uključujući i krađu minijatura "Mali Zagreb".
– Prije nekoliko godina dobio sam ideju da uz velike zgrade postavim mala vrata i prozore, čisto da vidim kako će to izgledati. Svojevrsnim testom u Photoshopu rodila se ideja za minijature "Mali Zagreb", a zapravo sam tada i shvatio da bi to bio nekakav tračak optimizma u gradskom prostoru. Bilo je to vrijeme pandemije, pa sam ljude htio potaknuti na interakciju s okolinom, točnije htio sam napraviti nešto što će Zagrepčane i turiste izvući iz njihove svakodnevne rutine. "Malim Zagrebom" također sam htio kreirati turu kroz grad, odnosno šetnju s interesantnim minijaturama, pa smo iz tog razloga tiskali velike karte s lokacijama na kojima se nalaze minijature kako bi ih ljudi lakše pronašli – rekao je Filković.
Minijature su se nalazile na frekventnim mjestima poput Hrvatskog narodnog kazališta, Zrinjevca ili Strossmayerova šetališta, što je sve odobrila Turistička zajednica grada Zagreba, a ljudi "Malom Zagrebu" očito nisu mogli odoljeti pa su svoje primjerke minijatura ponijeli kući.
– Uvijek postoji rizik od krađe, ali budući da sam to radio za ljude i da sam financiram taj projekt, nisam mislio da će ih netko ukrasti. Mislio sam da će se minijature više cijeniti i da će ljudi paziti na njih, a krađa i vandalizam zapravo – jer je potrebno nasilno skinuti minijature – nisu mi fora. Kako je cijeli Zagreb obavijen kamerama, na snimkama se vidi tko je ukrao minijature, ali nije mi cilj ići u lov na vještice. S druge strane, smatram da takvi incidenti pokazuju koliko je "Mali Zagreb" dirnuo ljude i koliko su minijature postale značajne. Od treće sezone još su samo dvije minijature ostale na zagrebačkim ulicama, ali unatoč tome što su ukradene, vjerujem u pozitivan utjecaj "Malog Zagreba", koji ću definitivno nastaviti i dalje raditi – najavljuje Philatz.
Ipak, oblik projekta bit će drukčiji jer će minijature na svoja mjesta biti vraćene putem virtualnog iskustva. Philatz trenutno radi na aplikaciji koja će omogućiti svima da vide sve minijature, pa iako takvi projekti koštaju, on se u to upušta jer mu je stalo do "Malog Zagreba". Osim aplikacije, u pripremi je i treća sezona "Duluma zemlje", a Philatz nam je otkrio što od nje možemo očekivati.
– Već smo snimili četiri epizode. Trudimo se svaku sezonu napraviti s nekim pomakom, pa tako treća sezona donosi dublji pogled u svijet poljoprivrede i ljudi koji stoje iza tih lijepih priča. Možete očekivati niz inspirativnih priča o inovativnim ljudima koji se koriste modernim tehnologijama i održivim praksama kako bi unaprijedili svoje poslovanje. Uvijek biramo ljude koji su poljoprivrednici, ali imaju neki vlastiti proizvod jer tada možemo pokazati što nastane od, primjerice, masline, daikona ili mrkvice. "Dulum zemlje" projekt je koji radim s koautorom Tomislavom Krnićem i producenticom Tamarom Babun, a omogućuje nam da pokažemo bogatstvo naše baštine i raznolikost pristupa uzgoju te proizvodnji hrane i drugih proizvoda. Fokus treće sezone bit će na autentičnim ljudskim pričama, izazovima koji ih prate konstantno, njihovim uspjesima te praktičnim savjetima koji mogu pomoći gledateljima u njihovim poljoprivrednim pothvatima – objašnjava Philatz.
Osim dokumentarnih serijala poput "Duluma zemlje" ili "Lovca na bolje", ovaj kreativac radi i na dokumentarnom filmu o prepoznatljivim kioscima koji su nastali kasnih 60-ih godina.
– Trenutno je u procesu snimanje dokumentarca "K67", kojega financira Hrvatski audiovizualni centar, o kioscima vibrantnih boja koje je 1967. dizajnirao slovenski arhitekt Saša Mächtig. Tih kioska ima po cijelom Balkanu, pa čak i šire, a ideja je nastala tako što sam fotografirao neki od tih kioska gdje god bih ga vidio. Kada se skupila galerija slika, shvatio sam da moram snimiti film o tome. Ljudi su nam također slali lokacije kioska, pa smo malo-pomalo snimali taj film, koji je sada u završnoj fazi snimanja – kaže Philatz te najavljuje još jedan film za koji je napisan scenarij:
– Film "Veliki medvjed" je, po mojem mišljenju, nešto potpuno drukčije od onoga što se radi u Hrvatskoj. Upravo iz toga razloga teško je osigurati financije, pa i dalje čekamo novac od Hrvatskog audiovizualnog centra. Siguran sam da bih taj film mogao snimiti svojim sredstvima, ali ne želim jer smo do sada dobili veliku potporu HAVC-a. Tu mislim na fazu razvoja scenarija, ali i cjelokupnog projekta, a bili smo i na radionici "Ekran +" u Poljskoj, gdje smo vrlo uspješno snimili dvije scene filma. Film je u Hrvatskoj sporovoz i moraš biti strpljiv kako bi napravio film: strpljen – spašen, rekao bih. Glumac Miki Manojlović prije nekoliko je godina bio na premijeri filma "Stric" i rekao je jednu rečenicu koju sam jako dobro zapamtio, vjerujem kao i nekolicina drugih ljudi, a to je da je suludo da debitanti u Hrvatskoj koji imaju jako dobre ideje, čekaju toliko dugo kako bi napravili dugometražni film. Ovdje jako dobro prolaze teške drame, a ja sam odlučio napraviti nešto drukčije i trenutno se borim za to "nešto drukčije", što naravno dolazi sa svojom cijenom.
Treba spomenuti i projekte koje Philatz radi uz pomoć umjetne inteligencije, a to su, primjerice, političari i poznate ličnosti koje stavlja u nesvakidašnje kontekste ili pak hrvatski običaji koji bi mogli postojati u nekom paralelnom svemiru.
– U posljednje vrijeme radim i videomaterijale u kojima, na neki način, dekodiram stvarnost, primjerice što bi bilo da u nekoj paralelnoj dimenziji na otoku Visu postoji utrka kokoši. Bio je to totalni hit na mom Instagramu, a posljednje što sam objavio jesu hrvatski običaji čiji je narator britanski prirodoslovac i pisac David Attenborough. Neke ljude to vrijeđa, bježe od AI-ja jer se boje toga, ali smatram da su to isti ljudi koji su bili skeptici interneta devedesetih godina te su mislili da će internet biti faza, no u konačnici je to promijenilo živote svih nas. Smatram da će AI također promijeniti puno toga i savjetujem ljudima da prihvate taj trend te da se, jednostavno, krenu igrati njime jer će to s vremenom postati dio rada. Ja sam prvi koji je za očuvanje tradicija, čak sam radio i seriju o zanatima koji izumiru, ali isto tako mislim da stvari koje tehnologija nudi treba iskoristiti, umjesto da se poslije buni da je umjetna inteligencija ljudima oduzela posao. Umjetna inteligencija je alat koji se mora odgovorno koristiti – zaključuje Philatz.
