Sedmi sastanak Međuvladinog odbora za nematerijalnu kulturnu baštinu održan je u Parizu od 3. do 7. prosinca 2012. godine. Na njemu je Hrvatska dobila još jedno zaštićeno nematerijalno kulturno dobro – klapsko pjevanje.
Posebno stručno tijelo Međuvladinog odbora za nematerijalnu kulturnu baštinu, čija je zadaća pregled i evaluacija pristiglih nominacija za upis na UNESCO-ov reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, podnijelo je prijedlog Međuvladinom odboru za nematerijalnu kulturnu baštinu da se klapsko pjevanje upiše na reprezentativni popis koji je 5. prosinca 2012. prijedlog jednoglasno prihvatio..
Hrvatsko izaslanstvo u sastavu predstavnika Ministarstva kulture, Hrvatskog povjerenstva za UNESCO i Stalnog predstavništva RH zahvalilo je Međuvladinu odboru što je prepoznao klapsko pjevanje kao iznimnu baštinu svijeta. S više od 650 predstavnika zemalja članica konvencije proslavio se upis slušajući kratki program klapskih pjesama koji je kao iznenađenje odboru pripremilo Ministarstvo kulture. U UNESCO-u će se cijeli dan nastaviti prigodni i spontani program klapskog pjevanja.
Time je Republika Hrvatska na svjetske popise nematerijalne kulturne baštine dodala još jedno nematerijalno kulturno dobro te sada ima 12 dobara na UNESCO-ovu popisu.
Republika Hrvatska kao 17. zemlja 2005. godine ratificirala je UNESCO-ovu Konvenciju za očuvanje i zaštitu nematerijalne kulturne baštine, a Zakonom o prihvaćanju Konvencije Ministarstvo kulture utvrđeno je kao središnje tijelo za njezino provođenje. Ratifikacija konvencije bila je dodatni impuls Republici Hrvatskoj za unapređivanje mjera i aktivnosti radi bolje zaštite i očuvanja nematerijalne kulturne baštine, na nacionalnoj i na međunarodnoj razini. UNESCO je konvencijom oformio dva popisa nematerijalne kulturne baštine: reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva i popis nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita.
Pri odabiru prijedloga za upis klapskog pjevanja na reprezentativni popis trebalo je voditi računa i o kvaliteti raspoložive pisane, foto i videodokumentacije koja čini sastavni dio kandidature. Jedan od ključnih kriterija bio je i mogućnost jasnog identificiranja zajednice, grupe ili pojedinca – nositelja predloženog elementa te njihova uključenost u proces nominacije. Još jedan važan kriterij bio je i prethodno upisivanje klapskog pjevanja u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Uvrštenje ovog kulturnog dobra na reprezentativni popis svakako znači potvrdu njegove vrijednosti i značaja, ne samo kao nacionalne nego i kao dijela svjetske baštine. To je ujedno i izuzetno priznanje svima koji su ulagali napore i skrbili da se klapsko pjevanje slobodno razvija kao živa i vrijedna nacionalna tradicija.
Bit će to snažan poticaj da ono i nadalje živi, provođenjem i poduzimanjem raznovrsnih mjera popularizacije. No to znači i preuzimanje obveza, na međunarodnoj i na nacionalnoj razini, da se tako visoko valorizirano kulturno dobro nadalje čuva, prenosi i promiče kao dio svjetske baštine. Uvrštavanjem na reprezentativni popis priznati međunarodni status našeg nematerijalnog kulturnog dobra otvara i brojne druge mogućnosti promicanja Republike Hrvatske, njezine kulture i stvaralaštva kao i promoviranja specifičnosti njezinih pojedinih regija i područja, posebno kroz kulturni turizam.
Sastajanje ljudi,da bi zapjevali je rijetkost u svijetu. Klapske pjesme su hrvatski biser i raj za ljude zdravoga uha.